Novi standardi u muzeologiji

Konferencija za novinare Academia Cravatica i Muzeja kravate u osnivanju s temom toponima Cravatten Statt, Zagreb, 8. prosinca 2006.

Novi standardi u muzeologiji

Povijesno-etimološke veze naziva predjela Slavonskog Broda Cravatten Statt iz 17. stoljeća na konferenciji za novinare rasvijetlio je ugledni lingvist akademik Petar Šimunović

Na povijesnom zemljovidu Habsburške Monarhije iz 1697, što ga je izradio nizozemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf, a koji se čuva u Ratnom arhivu u Beču, zabilježen je raspored vojnih snaga Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu, u razdoblju od 10. do 12. listopada 1697. u Protuturskom ratu. Na tom je zemljovidu predio Slavonskog Broda imenovan njemačkim nazivom Cravatten Statt.

Ta povijesna činjenica, dosad poznata tek užem krugu stručnjaka, inicijativom neprofitne ustanove Academia Cravatica predstavljena je i interpretirana za širu javnost. Povijesno-etimološke veze naziva Cravatten Statt na konferenciji za novinare rasvijetlio je ugledni lingvist, akademik Petar Šimunović. O širem kulturnom značenju popularizacije i vrednovanja toponima Cravatten Statt govorili su ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić i kustos Muzeja kravate u osnivanju, muzeolog Nikola Albaneže, koji su tom prigodom predložili gradu Slavonskom Brodu da se u središtu grada postavi trajna replika spomenutoga povijesnog zemljovida, koja će se značenjski povezati s kravatom. S novom interpretacijom ta povijesna činjenica dobiva nov, suvremeni kontekst, novu značenjsku vrijednost i poruku, te je pravi primjer muzeologije izvan muzeja.

Cilj te inicijative, kako je naglasio Nikola Albaneže, jest komunikacija. Pritom ono što prethodi komunikaciji jest interpretacija kojom se znanstvena činjenica (informacija) pretvara u kulturnu činjenicu (informaciju) dobivajući nova značenja. Što god želimo interpretirati ima svoju semiotiku i kodirano je tako da, uvijek kada interpretiramo, istodobno i prevodimo. Značenje je predmeta interferiranje nositelja značenja i društva. Putem novih značenja znanstvena činjenica može postati kulturna baština uključujući se u suvremeni život i otimajući se zaboravu. Na taj način neki povijesni artefakt koji je do jučer bio mrtvo slovo na papiru postaje posrednikom u povezivanju prošlosti i sadašnjosti, čija je svrha upoznavanje i shvaćanje povijesnoga prostora na kojemu živimo; da kao vlastitu baštinu prepoznamo ono po čemu su sadašnjost i prošlost isto što i vlastiti identitet – ono po čemu je svaki od nas ono što jest. Međutim, rijetko smo svjedoci takva pristupa. Ulažući u znanost ulažemo u vlastiti razvoj, ali samo ako rezultate znanstvenih istraživanja znamo uporabiti. U našem su društvu humanističke znanosti odveć izolirane, jer se izvan struke nedovoljno komunicira predmet njihova interesa i dosezi njihovih istraživanja. Moguća spona između znanosti i društva, između istraživanja i potreba korisnika, jest interpretacija. Ako ne postoji komunikacija, nije moguća ni razmjena. Za razliku od elitističkoga pristupa, u kojem se komunikacija između istraživača i korisnika zadržava unutar metajezika određene struke ili društvenog sloja, produktivna komunikacija između znanosti i korisnika u širem društvenom kontekstu ima golem razvojni potencijal.

Konvergencijom znanstvenoga, kulturnog i komercijalnog, koja vodi afirmaciji identiteta kao razvojnom poticaju, Muzej kravate u osnivanju i Academia Cravatica ostvaruju se ne samo kao djelatni čimbenici u svojoj sredini, nego i uzor u upravljanju kulturnom baštinom.

Anita Zlomislić