Nagrada Cervantes Antoniju Gamonedi

Španjolska Španjolski pjesnik Antonio Gamoneda dobitnik je ovogodišnjega Cervantesa, jedne od najvažnijih nagrada za književnost na španjolskom jeziku.

Gamoneda je »jedinstven glas španjolske suvremene lirike«, stoji u obrazloženju žirija nagrade koju predaje španjolsko ministarstvo kulture, i koja laureatu donosi devedeset tisuća eura. Rođen u Oviedu 1931, Gamoneda je prvu zbirku Sublevación inmóvil objavio 1966, nakon koje su uslijedile Descripción de la mentira, Blues castellano, i Lápidas te Edad, za koju je 1988. primio Nacionalnu nagradu za poeziju.

Nagrada Cervantes, dodijeljena prvi put 1976. godine Jorgeu Guillénu, predaje se svake godine u Alcalá de Henares, rodnom mjestu Miguela de Cervantesa. Među dosadašnjim su laureatima Jorge Edwards, Guillermo Cabrera Infante, Mario Vargas Llosa, Francisco Umgral, Camilo José Cela i Miguel Delibes.

Nagrada Interallié Michelu Schneideru

Francuska Michel Schneider, čiji su roman Marilyn, derniea res séances ove godine zaobišle sve važnije francuske književne nagrade za koje je bio nominiran, konačno je dobio književnu nagradu Interallié.

Francuski psihoanalitičar i esejist u svom je najnovijem romanu obradio blizak odnos Marilyn Monroe i njezina psihoanalitičara Ralpha Greensona. Holivudsku glumicu Greenson je pratio posljednje dvije i pol godine njezina života do smrti 1962. Roman je nominiran za pet od šest nagrada francuske književne jeseni, a uspio je tek s nagradom Interallié, koja je prošle godine predana Michelu Houellebecqu.

Kleistova nagrada Danielu Kehlmannu

Njemačka Daniel Kehlmann primio je Nagradu Heinricha von Kleista za 2006, dotiranu s dvadeset tisuća eura, koju predaje Kleistovo društvo.

Tridesetjednogodišnji autor, rođen u Mün-chenu, stanovnik Beča, svojim je romanima Ich und Kaminski i Die Vermessung der Welt, priči o nastanku moderne znanosti oko Alexandera von Humboldta i Carla Friedricha Gaußa, postigao međunarodni uspjeh. Njegovi romani i kratke priče prevedeni su na desetak jezika, a već je dobio i nagradu Zaklade Konrada Adenauera i Nagradu Heimita von Doderera. Kleistova nagrada prvi put je predana 1912. godine, na godišnjicu smrti Heinricha von Kleista, koji je 21. studenoga 1811. počinio samoubojstvo. Među laureatima su ugledne nagrade Robert Musil, Bertolt Brecht i Anna Seghers, te Erbnst Jandl, Herta Müller, Judith Hermann i Heiner Müller, dok je prošlogodišnji dobitnik bio Austrijanac Gert Jonke.

Prvo izdanje Solženjicinovih sabranih djela u Rusiji

Rusija Književnom nobelovcu Aleksandru Solženjicinu (87) prvi se put u njegovoj ruskoj domovini izdaju sabrana djela.

Izdanje u trideset svezaka objavljuje moskovska kuća Vremja, uz financijsku potporu ruske državne banke VTB. U Moskvi su predstavljena prva tri sveska, dok ostali trebaju izaći do 2010. »Sudbina ovih knjiga dramatična je kao i sudbina autora«, rekla je na prezentaciji Solženjicinova žena Natalija. Tako je Arhipelag Gulag, obračun sa sovjetskim sustavom logora, objavljen 1973. na Zapadu, bio razlog da se autoru godinu poslije oduzme sovjetsko državljanstvo. U novom izdanju prvi se put navode imena svih izvora izvještaja o logorima, koja su prije radi zaštite od KGB-a navođena pod šiframa. Solženjicin se 1994. vratio u Rusiju.

Otvoren Goetheov online-arhiv

Njemačka Svi do sada poznati rukopisi pjesama Johanna Wolfganga von Goethea (1749–1832) od sada se mogu pronaći u novoj bazi podataka na internetu.

Prema navodima zaklade koja je otvorila taj internetski arhiv, ondje se nalaze sve verzije tekstova te podaci o tome gdje se nalazi koji izvornik, kao i na kojoj je stranici tiskan u weimarskom izdanju Goetheova djela. Presnimci rukopisa potječu iz arhiva, muzeja, knjižnica i privatnih zbirki iz cijeloga svijeta.

www.klassik-stiftung.de/forschung/online-datenbanken.html

Turska najavila ukidanje uvrede nacije

Turska Turska je vlada najavila ukidanje kontroverznoga članka kaznenog zakonika, koji je u posljednje vrijeme obilno primjenjivan na pisce i novinare, i to prije summita Europske Unije u prosincu.

Članak 301, koji se odnosi na kazneno djelo uvrede turske nacije, prema stajalištu Europske Unije, krši slobodu mišljenja, a tursko ga je pravosuđe već više puta iskoristilo u kaznenom progonu intelektualaca koji su govorili o genocidu nad Armencima. Najpoznatiji je slučaj procesa protiv nobelovca Orhana Pamuka, koji je o sudbini Armenaca progovorio u jednom intervjuu, a članak je primijenjen i na autoricu Elif Safak, koja je temu obradila i u svom romanu na engleskom The Bastard of Istanbul.

Osnovana Hrvatska udruga za generativnu antropologiju

Hrvatska Na osnivačkoj skupštini u Zagrebu utemeljena je HUGA (Hrvatska Udruga za Generativnu Antropologiju). Njezina je misija razvijanje generativne antropologije u Hrvatskoj. Upravni odbor udruge čine Antun Pavešković (predsjednik), Tatjana Pavešković (potpredsjednik), Silva Mežnarić i Joško Božanić.

Iva Krtalić Muiesan