Musée du quai Branly

Nakon remek-djela iz osamdesetih (Arapski institut) i devedesetih (Fundacija Cartier) Jean Nouvel vratio se Parizu još jednim reprezentativnim ostvarenjem od kapitalnoga kulturnog značenja — zdanjem Muzeja du quai Branly. Hibridna, teatralna i egzotična građevina na obali Seine u blizini Eiffelova tornja, vri-jedna 265 milijuna eura, posvećena je primitivnoj umjetnosti Amerike, Afrike, Azije i Oceanije, sa zbirkom od 270.000 predmeta. Pored genijalnog arhitekta za nas-tanak muzeja velike zasluge pripisuju se sadašnjem francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu te se muzej već ocjenjuje najvažnijim spomenikom njegove ere, kojim Chirac ostavlja snažan biljeg na kulturnoj mapi francuske metropole, u maniri njegova prethodnika, kada su sagrađene danas nezaobilazne pariške ikone — Arche de la Défense, Nacionalna biblioteka, Opera Bastille, Cité de la musique i Veliki Louvre.

Rogersu Stirling 2006.

RIBA Stirling Prize, arhitektonski ekvivalent nagradama Turner i Booker, pripala je ove godine Richardu Rogersu za novu madridsku zračnu luku Barajas, impozantan kompleks kapaciteta 35 milijuna putnika godišnje, koji čine 1200 metara dugo zdanje glavnoga terminala i kilometarska satelitska struktura, međusobno povezani podzemnim vlakom. Rogersovo je ostvarenje (realizirano u suradnji s lokalnim uredom ) zaslužilo nagradu, koliko uspješnim rješenjem složene funkcionalne zadaće (efikasno vođenje / servisiranje putnika i prtljage u dolasku / odlasku), toliko ikoničkim oblikovanjem valovite krovne konstrukcije. Konkurenti ma-dridskoj zračnoj luci u završnom krugu izbora bili su: Nacionalna skupština Walesa (autori također Richard Rogers Partnership), Kuća od opeke u Londonu (Caruso St John Architects); Evelina Children’s Hospital u Londonu (Hopkins Architects), Idea Store, Whitechapel, London, (Adjaye/ Associates) te Phaeno Science Centre u njemačkom Wolfsburgu (autori Zaha Hadid Architects i Mayer Bährle Freie Architekten BDA, Njemačka). Osim slave najvrednija britanska nagrada laureatu donosi i iznos od 20.000 britanskih funti.

Zahi Hadid natječaj za muzej na Sardiniji

Zaha Hadid pobijedila je na međunarodnom arhitektonskom natječaju za idejno rješenje Mediteranskog muzeja nuragijske i suvremene umjetnosti u Cagliariju na Sardiniji. Kako je objasnio Stefano Boeri, urednik časopisa »Domus« koji je organizirao natječaj u suradnji s regijom Sardinija, žiri je u pobjedničkom radu posebno vrednovao izvanrednu kontek-stualnu osjetljivost novog arhi-tektonskog entiteta, koji prati, prožima se i rekonfigurira obalnu frontu grada. Plastična priroda muzeja, dodaje Boeri, repre-zentira znak regeneracije neosporne snage i pojavnosti u krajoliku zaljeva, a prepletanjem svojih sinusoidnih gradbenih elemenata izražava težnju za utemeljenjem novog muzeja na interakciji između izložaka (vezanih uz nuragijsku i suvremenu umjetnost) i kretanja korisnika-posjetilaca. Hadid je odnijela pobjedu ispred devet finalista, među kojima su bili i Massimiliano Fuksas s uredom Arup, Herzog & de Meuron, Jean Nouvel te Kengo Kuma.

Tate Modern – 2. dio

Šest godina nakon otvaranja Tate Modern švicarski arhitekti Herzog i de Meuron izradili su idejno rješenje novoga jugozapadnog krila, s kojim će londonski muzej postati najveći i najposjećeniji svjetski muzej moderne umjetnosti. Predložena staklena struktura u obliku kaskadne piramide već je doživjela kritike britanskih arhitekton-skih krugova zbog mjerila (visoka 70 metara, a dim-njak nekadašnje termoelek-trane visok je 99 metara) i ekspresivnog oblikovanja, no fantastičan uspjeh muzeja (prvobitno planiranih 1,8 milijuna posjetitelja naraslo je na 4,1 milijun godišnje, dok njujorška MOMA ima godišnje 2,7 milijuna posjetitelja) potaknuo je Nicholasa Serota, direktora Tatea, da ubrza radove na proširenju kompleksa što se nametnuo kao stožerni element kulturnog središta brza razvoja u londonskom Southwarku. Proširenje muzeja trebalo bi biti završeno do Olimpijade 2012, a troškovi izgradnje procjenjuju se na 215 milijuna britanskih funti.

Vinko Penezić