Vijenac 332

Glazba, Kolumne

CD KLASIKA: Franz Liszt. djela za klavir, Lovro Pogorelić, Intrada

Intelektualna širina

Ovaj respektabilni nosač zvuka zaključuje najmanje apstraktna, izravno programna Legenda Sv. Franjo Paolski hoda po valovima, u kojoj Lovro Pogorelić na subliman način potvrđuje

CD KLASIKA: Franz Liszt. djela za klavir, Lovro Pogorelić, Intrada

Intelektualna širina

Ovaj respektabilni nosač zvuka zaključuje najmanje apstraktna, izravno programna Legenda Sv. Franjo Paolski hoda po valovima, u kojoj Lovro Pogorelić na subliman način potvrđujesvoju virtuoznu spremu

Pijanist Lovro Pogorelić već niz godina pomno gradi inozemnu karijeru, a sudeći po prijemu novoga nosača zvuka koji je objavila francuska manja diskografska kuća Intrada, specijalizirana za snimke izvedbi na instrumentima s tipkama, u tome je i iznimno uspješan. Izbor isključivo Lisztovih skladbi za pariško snimanje Pogorelić tumači željom da se isprave recepcijski stereotipi i nepravde kojih je Liszt česta žrtva. Doista, podrijetlom mađarsko-austrijski, a duhom europsko-kozmopolitski velikan romantizma trpi ponajprije zbog onodobna zvjezdanog pijanističkog statusa, koji je nalagao da bude autorom vlastitoga repertoara i urodio jednim od najvirtuoznijih klavirskih opusa uopće. Zbog česte spektakularnosti njegovih skladbi nerijetko se zaboravlja Lisztov golem utjecaj na povijesni razvoj glazbe 19. stoljeća. Lisztova intelektualna širina u mnogome je zaslužna za osnaživanje veza glazbene umjetnosti s domenama duha koje se nalaze izvan nje — književnosti, likovne umjetnosti, filozofije, što je nažalost i danas katkada predmetom osporavanja staromodnih poklonika estetike »apsolutne glazbe«.

Teško je naći bolji protuargument površnosti takvih teza od monumentalne Sonate u h-molu, čija se izvedba nameće kao spiritus movens ovoga CD-a. Važna ponajprije po osebujnoj sintezi obilježja jednostavačnoga sonatnog oblika i cjelokupna, višestavačna sonatnog ciklusa u čvrstu, ali skladateljski iznimno složenu polusatnu cjelinu, Sonata u h-molu pijanistički je aleph, skladba koja ostavlja dojam da se u njoj zrcali cjelokupni glazbeni univerzum. U skladu s tim, istinski velikani pijanizma uključivali su je u repertoar ili diskografiju samo ako su mislili da mogu pružiti posve individualnu, nerijetko začudnu interpretaciju. Premda se Sonatom u h-molu bavi već osamnaest godina, u slučaju Lovre Pogorelića nameće se ponajprije usporedba sa snimkom njegova brata Ive za Deutsche Grammophon, nezahvalna ponajprije stoga što se, uz zajedničke crte strastvenosti i individualizma, u braće ocrtavaju dva posve različita pijanistička rukopisa.

Rukopis Lovre Pogorelića može se još jasnije promotriti na izvedbama dviju jednako ozbiljnih i filozofičnih Lisztovih skladbi s albuma, Druge balade u h-molu (hommage preminulom prijatelju Chopinu) i osobito Vallée d’Obermann iz prvoga sveska Godina hodočašća, koja nizom srodnosti anticipira petnaestak godina poslije skladanu Sonatu. Pogorelić je tu u nešto manjim opsezima pokazao sklonost refleksivnosti, glazbeničkom poniranju u sebe i u djelo, te je istakao interpretacije prepoznatljivo širokih izražajnih spektara, koje ipak nikada ne zalaze u ekstreme. Naposljetku, ovaj respektabilni nosač zvuka zaključuje najmanje apstraktna, izravno programna Legenda Sv. Franjo Paolski hoda po valovima, u kojoj Lovro Pogorelić na subliman način potvrđuje svoju virtuoznu spremu, nakon što je u prethodnim skladbama slušatelju već ukazao na mnoge dubine Lisztova skladateljstva.


Ivan Ćurković

Vijenac 332

332 - 7. prosinca 2006. | Arhiva

Klikni za povratak