Prix Renaudot Alainu Mabanckouu

Francuska Posljednja velika francuska književna nagrada koja se predaje svake jeseni, Prix Renaudot, ove je godine otišla Alainu Mabanckouu za Mémoires de porc-épic. Mabanckou je u vrlo neizvjesnoj utrci u desetom krugu glasovanja žirija pobijedio sa šest protiv pet glasova, koliko je dobio Michel Schenider sa Marilyn, Derničres séances. Autor, podrijetlom iz Konga, od 2002. živi u Sjedinjenim Državama, gdje predaje francusku književnost. Renaudot završava sezonu nagrada, koja počinje nagradama Femina i Médicis, a nastavlja se nagradom Francuske akademije i nagradom Goncourt.

Prix Goncourt Amerikancu Littellu

Francuska Američki autor Jonathan Littell za svoj je prvi roman Le Bienveillantes dobio najugledniju francusku književnu nagradu, Prix Goncourt. Kako je rečeno iz žirija Goncourta, 39-godišnji Littell fiktivnim memoarima oficira SS-a u posljednjem je krugu pobijedio pred favoritom, Michelom Schneiderom, sa Marilyn, Dernie` res séances. Littell je na početku sezone francuskih književnih nagrada dobio i nagradu za roman Académie française. U Les Bienveillantes Littell na devetsto stranica opisuje život esesovca koji nakon rata bez kajanja gleda na ratne godine i likvidaciju Židova. Roman, napisan na francuskom, s 250.000 prodanih primjeraka bio je izdavačko iznenađenje sezone. Littell je sin autora špijunskih romana Roberta Littella, odrastao je u Francuskoj, a živi u Barceloni.

Umro William Styron

SAD William Styron, dobitnik Pulitzerove nagrade za The Confessions of Nat Turner, umro je u 81. godini. Styronu je priča o robu koji je poveo krvavu pobunu prije Građanskog rata (1967) donijela svjetsku slavu, dok je njegova najpoznatija knjiga Sophie´s Choice (1979), tragična priča o preživjelima Holokausta. Po romanu je snimljen film, u kojem je za glavnu ulogu Oscarom nagrađena Meryl Streep. Prvi je roman, Lie Down in Darkness objavio 1951, a među ostalim su Styronovim djelima A Tidewater Morning te memoari Darkness Visible, u kojima autor priča o depresijama od kojih je patio cijeloga života.

Safranski dobitnik nagrade »Welta«

Njemačka Berlinski publicist Rüdiger Safranski dobitnik je Književne nagrade lista »Welt«, vrijedne deset tisuća eura, koja mu je dodijeljena za cjelokupno esejističko i biografsko djelo.

Safranski je najpoznatiji po biografijama filozofa Arthura Schoppenhauera, Martina Heideggera i Friedricha Nietzschea te pisaca E.T.A. Hoffmanna i Friedricha Schillera. Rođen 1945, objavljuje od 1987, član je PEN-a i Njemačke akademije u Darmstadtu. Nakon Bernharda Schlinka, Imrea Kertésza, Pat Barker, Leona de Wintera, Jeffreyja Eugenidesa, Amosa Oza i Yasmine Reze, Safranski je osmi laureat nagrade »Welta«, koja se predaje pojedinačnom djelu ili autorskom opusu.

Habermas zaustavio Festove memoare

Njemačka Njemački filozof Jürgen Habermas sudskim je putem ishodovao zabranu distribucije memoara nedavno preminula publicista Joachima Festa, s ulomkom u kojemu ovaj mladog Habermasa optužuje za divljenje nacizmu. Nakon odluke suda u Hamburgu, izdavač Rowohlt iz Festove knjige Ich nicht, koja je izašla nekoliko dana nakon autorove smrti, ubuduće mora ukloniti sporni ulomak u kojemu Fest prepričava kako se Habermas kao četrnaestogodišnji član Hitlerjugenda identificirao s nacističkim režimom, a pisani dokaz o tome poslije je uništio — u međuvremenu je potvrđeno da su ti navodi lažni. Fest je inače bio jedan od Habermasovih protivnika u povjesničarskoj svađi, polemici koja je potkraj osamdesetih podijelila njemačku intelektualnu scenu oko pitanja kako interpretirati genocid nad Židovima i uglaviti ga u povijesnu sliku i identitet SR Njemačke.

Kundera objavljen u Češkoj

Češka Roman koji je češkom autoru Milanu Kunderi donio međunarodnu slavu, Nepodnošljiva lakoća postojanja, objavljen je prvi put u njegovoj domovini i odmah postao bestseler.

Ljubavna priča čija se radnja događa za vrijeme Praškoga proljeća 1968. prvi je put, a objavljena je 1984. u Francuskoj, nakon čega je u Čehoslovačkoj zabranjena. Novo izdanje u Pragu, čija je početna naklada od deset tisuća primjeraka odmah prodana, smatra se ponovnim povratkom autora koji već tri desetljeća ima ambivalentan odnos s domovinom. Glavni je razlog dvoboj eseja s Vaclavom Havelom, u kojemu je Kundera, tada još član KP, 1968. napisao kako će njegova zemlja ojačana izaći iz Praškog proljeća. Havel je tu tvrdnju odbacio kao kičastu sliku Čeha i demagoško samozavaravanje. Šest godina poslije Kundera je izbjegao u Francusku.

Iva Krtalić Muiesan