Prepoznavanje talenata

Prepoznavanje talenata

Autorice su ovim projektom pokušale približiti fundamentalne ideje i principe Labanova učenja, kao i njihove praktične primjene

U Bratislavi je između 6. i 8. listopada zaživio projekt Laban za 21. stoljeće. Razlog za pokretanje takva projekta u sklopu međunarodnog festivala Bratislava u pokretu bio je, kako su navele autorice Miroslava Kovářová, ravnateljica festivala, i Regina Miranda, izvršna ravnateljica Instituta za studij pokreta Laban-Bartenieff iz New Yorka, dvojak: ponajprije, Rudolf Laban, plesač, koreograf i teoretičar pokreta rođen je u Bratislavi, pa su zacijelo multikulturalnost, živahan duh grada i njegov intenzivan kazališni život silno utjecali na mlada umjetnika; s druge je strane Labanovo djelo, unatoč nedvojbeno veliku prinosu koji je Laban dao na polju suvremenoga plesa dvadesetog stoljeća, s naglaskom na teoriji plesa i pokreta, nedovoljno poznato na prostorima Srednje i Istočne Europe. Stoga su autorice projektom, koji se sastojao od međunarodne konferencije, radionica, prezentacija znanstvenih radova i rasprava vrhunskih stručnjaka na tom polju iz Europe i obaju Amerika pokušale sudionicima približiti osnovne zamisli i načela Labanova učenja, kao i njihove praktične primjene. Skup se završio predstavom Susanne Linke i Ursa Dietricha iz Njemačke.

Konferenciju s temom Laban i izvedbene umjetnosti otvorila je vidno ushićena Valerie Preston-Dunlop, jedna od nekolicine sudionica konferencije koje su imale priliku osobno asistirati Labanu. Bonnie Bainbridge-Cohen izložila je vlastitu metodu Body Mind Centering, Peggy Hackney govorila je o tijelu plesača kao o životnom stajalištu i o uspostavi samosvijesti koja pridonosi interaktivnu društvu budućnosti, a Regina Miranda predavala je o poetskom tijelu predstave.

Vera Maletić pokazala je primjene Labanove prostorne teorije u različitim predstavama. Ona je u analizi prostorne harmonije kao podlozi za predstavu pokazala primjere iz koreografija Capriccioso i Revolucionarna etida, na glazbu Kunca, odnosno Chopina, koje je njezina majka Ana Maletić koreografirala za zagrebački Studio za suvremeni ples, kao i vlastite predstave rađene s istim ansamblom na glazbu Ive Maleca, u kojoj se kretanjem kroz ikosaedar ispituju stabilna i labilna ravnoteža.

Nakon tri dana intenzivna bavljenja Labanovim teorijama očito je da je jedna od njegovih vrlina bilo prepoznavanje studentskih talenata. Svatko od njih razvijao je i širio, a ne samo mehanički prenosio njegove ideje. Na kraju, navedimo odgovor koji je Valerie Preston-Dunlop dala Forsytheu na njegovo pitanje o tome što je najviše cijenila u Labana: »Njegovo slavljenje raznolikosti: raznolikosti osobnosti, raznolikosti kretanja, raznolikosti razvoja vlastitih ideja.«

Upravo ova konferencija svjedoči o toj raznolikosti i životnosti Labanovih ideja u 21. stoljeću.

Jasna Čižmek Tarbuk