400 izlagača na Interliberu

Zagreb, 7. studenog Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je 29. sajam knjiga Interliber, koji traje do 11. studenog. Stotrideset izdavača zakupilo je štandove, a zajedno s onima koji će naslove predstavljati na štandovima drugih ukupno će nastupiti više od četiristo izlagača. Bit će održane kreativne radionice te okrugli stolovi o tekućim problemima u izdavaštvu i distribuciji, a ove je godine zemlja — partner Slovenija.

Knjige pobjednika natječaja »Vijenca« i AGM-a

Zagreb, 6. studenog U Matici hrvatskoj predsta-vljene su zbirka kratkih priča Olje Savičević Ivančević Nasmijati psa i knjiga poezije Marka Pogačara Pijavice nad Santa Cruzom. Ivančević i Pogačar pobjednici su natječaja za prozne i poetske rukopise autora mlađih od 35 godina, što ga je prošle godine izdavač AGM proveo u suradnji s »Vijencem«. Knjige su predstavili Ivica Matičević, glavni urednik »Vijenca«, Kruno Lokotar, glavni urednik AGM-a i sami autori.

Dodijeljene nagrade Strossmayer

Zagreb, 3. studenog U Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU uručene su nagrade Josip Juraj Strossmayer, koje već sedamnaestu godinu zaredom zajednički dodjeljuju HAZU i Zagrebački velesajam za najuspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat na hrvatskome jeziku u Republici Hrvatskoj i hrvatskoj dijaspori.

U kategoriji društvenih znanosti nagradu je dobio Nenad Cambi za knjigu Kiparstvo rimske Dalmacije u izdanju Književnoga kruga Split; u kategoriji prirodnih znanosti autor Josip Balabanić za knjigu Ljudevit Farkaš Vukotinović Školske knjige iz Zagreba; u kategoriji medicinskih znanosti Tomo Naglić, Danko Hajsig, Josip Madić i Ljiljana Pinter za knjigu Veterinarska mikrobiologija u izdanju Sveučilišta u Zagrebu — Veterinarskog fakulteta i Hrvatskog mikrobiološkog društva; u kategoriji tehničkih znanosti Jure Radić, Goran Puž i Ana Mandić za knjigu Konstruiranje mostova u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, Sveučilišta u Zagrebu — Građevinskog fakulteta i Jadringa; u kategoriji informacijskih znanosti Zoran Vukić i Ljubomir Kuljača za knjigu Automatsko upravljanje – analiza linearnih sustava u izdanju Kigena iz Zagreba, dok je u kategoriji humanističkih znanosti nagrada ove godine dodijeljena riječkoj sveučilišnoj profesorici Silvani Vranić za knjigu Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi te nakladniku knjige — Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Festival Književnost uživo

Zagreb, 3. studenog U gornjogradskoj Vili Arko od 3. do 7. studenog 2006. održan je 3. međunarodni festival Književnost uživo – Literature Live, što ga zajednički organiziraju Hrvatski centar PEN i Hrvatsko društvo pisaca. Na ovogodišnjem se festivalu, brojnim autorskim i glumačkim čitanjima te razgovorima s piscima, predstavilo 25 književnika iz čitavog svijeta: Joanne Leedom Ackerman, Vlado Bulić, Bora Ćosić, Milan Đorđević, Garaczi László, Miguel Herz-Kestranek, Drago Jančar, Vojislav Karanović, Abdelkébir Khatibi, Miroslav Kirin, Grigorij Kružkov, Ermis Lafazanovski, Mladen Machiedo, Mate Matišić, Zvonimir Mrkonjić, Lela B. Njatin, H. J. Pieterse, Bojan Radašinović, Ascher Reich, Paolo Ruffilli, Teresa Salema, Damir Šodan, Johano Strasser, Márcia Théophilo i Antonije Žalica.

Konferencija ministara kulture jugoistočne Europe

Zagreb, 3. studenog Kulturna baština kao most za zajedničku budućnost tema je treće regionalne konferencije ministara kulture jugoistočne Europe, koja se pod pokroviteljstvom UNESCO-a održala u Ohridu. Uz ministre kulture, među kojima je i hrvatski ministar Božo Biškupić, u radu konferencije sudjelovali su i predstavnici više od trideset europskih zemalja. Sudionici konferencije potpisali su Ohridsku deklaraciju za stvaranje mreže aktivnosti zemalja jugoistočne Europe na valorizaciji kulturnih vrijednosti regije, organiziranoj edukaciji novih kadrova, jačanju započete suradnje u svim područjima kulture, s posebnim naglaskom na zaštiti, dokumentiranju i upravljanju kulturnom baštinom.

Sveučilišni kampus u Rijeci

Rijeka, 3. studenog Predsjednik Vlade Ivo Sanader otvorio je novouređenu zgradu Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o prvoj zgradi Sveučilišnog kampusa na Trsatu u nekadašnjoj posljednjoj riječkoj vojarni. Ostali objekti nekadašnje vojarne uskoro će biti srušeni, a na njihovim će mjestima početi nicati nove zgrade, koje će Trsatu dati novo značenje snažne jezgre interdisciplinarnih humanističkih i prirodnih znanosti. U preuređenje zgrade Akademije uloženo je 22 milijuna kuna, a riječ je o jedinstvenu objektu multifunkcionalnoga karaktera. U okolici tog objekta do kraja 2008. planira se izgradnja Filozofskog i Građevinskog fakulteta, sveučilišnih odjela prirodnih znanosti, zgrada Učiteljskog fakulteta te smještajni kapaciteti za studente i sportski sadržaji.

Obnovljen spomenik Kranjčeviću

Sarajevo, 1. studenog Na sarajevskom groblju Sv. Josipa otkriven je obnovljeni spomenik podignut u čast velikoga hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, koji je u tom gradu živio i radio te umro 1908. Spomenik Kranjčeviću, koji je na pjesnikovu grobu izradio skulptor Rudolf Valdec prvobitno je otkriven 1913, a s protjecanjem vremena i u ratnim razaranjima bio je znatno oštećen. Obnovu spomenika potaknulo je Hrvatsko kulturno društvo Napredak, a projekt su financijski poduprle gradske vlasti Sarajeva te Ministarstvo kulture Hrvatske.

Preminuo skladatelj Stanko Horvat

Zagreb, 1. studenog Nakon kratke bolesti u Zagrebu je u 77. godini preminuo akademik Stanko Horvat, ugledni hrvatski skladatelj i pedagog, priopćilo je Hrvatsko društvo skladatelja. Akademik Stanko Horvat rođen je u Zagrebu 12. ožujka 1930. Bio je učenik Stjepana Šuleka, a po završetku Muzičke akademije usavršavao se na Pariškom konzervatoriju (T. Aubin) i privatno kod R. Leibowitza. Godine 1977, kao stipendist Zaklade DAAD, radio je na Elektroničkom studiju berlinskoga Tehničkog sveučilišta. Kao profesor kompozicije, na Muzičkoj akademiji djelovao je od 1961. sve do umirovljenja 1999. (1977–1981. dekan). Od 1974. do 1979. bio je predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, glavni urednik edicije Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog (1991–2001) i glavni urednik edicije Ars Croatica. Od 1985. do 1989. djelovao je kao umjetnički direktor Muzičkog biennala Zagreb. Od 1998. redovni je član HAZU.

Igoru Štiksu nagrada Gjalski

Zabok, 31. listopada Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski dodijeljena je mladome sarajevskom književniku Igoru Štiksu za roman Elijahova stolica, čime je završena šestodnevna kulturna manifestacija posvećena piscu rođenu u Gredicama pokraj Zaboka. Zahvaljujući na nagradi, Igor Štiks rekao je da se književne nagrade ne dodjeljuju kao zlatne medalje, nego postoje zato da upute čitatelje da u moru izvrsnih knjiga izaberu baš tu, nagrađenu.

Otvorena Galerija Emanuela Vidovića

Split, 27. listopada Ministar kulture Božo Biškupić u klasicističkoj palači Andrić, više od pola stoljeća od zamisli i dvadeset godina nakon otkupa ostavštine, svečano je otvorio galeriju velikoga splitskog i hrvatskog slikara Emanuela Vidovića.

U uređenje galerije i obnovu palače, zaštićen spomenik kulture, uloženo je oko 6,300.000 kuna, a novac su izdvojili Ministarstvo kulture i Grad Split. Izložene su 74 Vidovićeve slike, koje je kustosica Nela Žižić predstavila po tematskim krugovima, zatim crteži Splita kao zasebna cjelina, vrlo vrijedni plakati Vidovićevih izložaba te rekonstruirani slikarov atelijer, koji je obitelj također dala gradu.

Put lubenica pobijedio u Montpellieru

Montepellier, 3. studenog Film Put lubenica redatelja Branka Schmidta dobio je glavnu nagradu, Zlatnu Antigonu, na 28. festivalu mediteranskog filma u Montpellieru. U službenoj selekciji festivala bilo je dvanaest filmova iz mediteranskih zemalja Francuske, Španjolske, Italije, Izraela, Turske, Maroka te jedan iz Rumunjske. Osim Schmidta Hrvatsku je predstavljao i Rajko Grlić s filmom Karaula. Put lubenica je osim glavne dobio i nagradu za najbolju glazbu autora Miroslava Škore.