Prvi pa izvrstan

Prvi pa izvrstan

Vrlo visoka bila je kvaliteta većine uvrštenih filmova, kako onih žanrovskih tako i umjetničkih, festival je pohodio nevjerojatan niz međunarodnih zvijezda, a zanimanje publike bilo je golemo

Prvi međunarodni filmski festival Cinema – Festa Internazionale di Roma zaključen je s velikim uspjehom. Vrlo visoka bila je kvaliteta većine uvrštenih filmova (ukupno ih je prikazano 169), kako onih žanrovskih tako i umjetničkih, a festival je pohodio nevjerojatan niz međunarodnih zvijezda (od ukupno 967 gostiju): Sean Connery, Nicole Kidman, Martin Scorsese, Leonardo di Caprio, Richard Gere, Viggo Mortensen, Luc Besson, Bernardo Bertolucci, Monica Bellucci, Harrison Ford, George Clooney i Robert De Niro. S dojmljivim proračunom, koji je prema izvješćima u tisku iznosio čak trinaest milijuna eura (više od najavljena, a sedamdeset posto novca dali su sponzori), organizatori su doista uspjeli organizirati događaj za pamćenje. Spektakularnosti cijeloga događaja zasigurno je pridonijela i lokacija rimskog Auditoriuma, nastala po nacrtima velikog talijanskog arhitekta Renza Piana, koji u kompleksu ima četiri koncertne dvorane koje su se pokazale idealnima za filmske projekcije.

Ako je netko i sumnjao da Rim, grad bogate filmske povijesti i velikih filmskih studija, ima potencijala za organizaciju velikoga festivala, prvo ih je izdanje uklonilo, a zanimanje publike (150 000 gledatelja) i novinara (2400) bilo je iznimno veliko za gotovo sve projekcije.

Festival je započeo projekcijom filma Fur: An Imaginary Portrait of Diane Arbush redatelja Stevena Shainberga u nazočnosti glavne glumice Nicole Kidman. Redatelj je pokušao dokučiti što je potaknulo Diane Arbush da od kućanice i muževe asistentice postane jedna od najslavnijih američkih fotografkinja, te je prikazao njezinu romansu s Leonom (solidan Robert Downey Jr.), muškarcem čije je cijelo tijelo zbog poremećaja obraslo gustim dlakama. Uprkos izvrsnu dizajnu filma i kvalitetnoj glumi, film nije osobito uspio jer njegova priča nema velikih ambicija te je prilično ravna i predvidljiva.

Dvostruki berlinski laureat, gruzijski redatelj Otar Iosseliani, predstavio se mestralnom, stišanom komedijom Jesenski vrtovi, koja je bolja od njegova hvaljena pretposljednjega filma, Ponedjeljka ujutro. Iosseliani je izvrsno ismijao francuske političare, njihovu sklonost ljubavnicama, odnose s majkama te primitivizam svake vrste, a sve na sebi svojstven način: ležernim ritmom, inteligentno, diskretno i bez glazbene podloge.

Šveđanin Lasse Hallstrom u filmu The Hoax (Prijevara) ekranizirao je istinitu priču o Cliffordu Irvingu, čovjeku koji je napisao lažnu biografiju Howarda Hughesa i skupo je prodao velikoj izdavačkoj kući. U glavnoj ulozi izvrstan je Richard Gere, no razočarava neuspjelo komičan Alfred Molina u ulozi njegova neuvjerljiva partnera. Film solidna ritma, uprkos predvidljivosti, prati se s velikim zanimanjem.

Martin Scorsese oduševio je izvrsnim krininalističkim filmom Departed, vrlo vještim remakeom hongkonškog filma Infernal Affairs za koji je zaslužan i scenarist William Monahan, koji je radnju (policija ima agenta u mafijaškim redovima, a mafija u policijskim) s Dalekog istoka prebacio u svijet irske mafije u Bostonu. Scorsese je oduševio u žanru kojim najboljem vlada — njegov je film napet, uzbudljiv i uprkos čak 150 minuta trajanja nimalo razvučen.

Cristopher Nolan, proslavljen filmovima Memento i Nesanica (ujedno i redatelj posljednjega Batmana), u Rimu je predstavio novi film Prestige, vrlo zanimljivo ostvarenje o rivalstvu dvojice mađioničara. Isprepleten brojnim flešbekovima, nepredvidljiv i uzbudljiv do posljednjega kadra, besprijekorno smješten u London (i manjim dijelom u Sjedinjene Države, prigodom posjeta Tesli) potkraj 19. stoljeća, film je sjajan spoj redateljske genijalnosti i holivudskih produkcijskih standarda.

Lepezu filmova uglednih redateljskih imena današnjice upotpunila je indijska redateljica Mira Nair sentimentalnim filmom Namesake o paru Indijaca koji zasnivaju obitelj u New Yorku, stavljajući naglasak na civilizacijske nesporazume i odnos prema tradiciji, ali ponajprije na obiteljske odnose i posljedice zanemarivanja brige o roditeljima, koji su nam, kako kaže sama redateljica u posveti, »dali sve u životu«.

Odlična L’aria salata (Slani zrak) dokumentarista i igranofilmskoga debitanta Alessandra Angelinija dojmljiv je prikaz iznenadna susreta i razvoja odnosa između sina, zatvorskog pedagoga, i oca zatvorenika, dok vrlo solidna krimi-drama La sconosciuta (Nepoznata) oskarovca Giuseppea Tornatorea (Nuovo Cinema Paradiso, Malena) prikazuje sudbinu ukrajinske prostitutke koja se kao dadilja zaposli u kući u kojoj je usvojena djevojčica koju smatra kćerkom. Tornatoreov film prati sjajna glazba Ennija Morriconea, koju je dijelom izveo kao dio neviđenim ovacijama ispraćena i izvrsna koncerta održana u Auditoriju Pio pored Vatikana, starom sjedištu orkestra Santa Cecilia. Morriconeova glazba kreće se u rasponu od hermanovskog gudačkoga podcrtavanja i kreiranja napetosti do skladatelju svojstvena romantizma.

Ugledni kineski redatelj i dvostruki venecijanski laureat Zhang Yimou (u nas poznat po borilačkim spektaklima Heroj i Kuća letećih bodeža) predstavio se filmom Tisuću milja daleko, vrlo emotivnom, meditativnom i odlično snimljenom filmskom pričom o starijem muškarcu koji, mučen grižnjom savjesti zbog sinove smrtne bolesti, kreće iz Japana u unutrašnjost Kine kako bi dovršio snimanje kineske opere sa solistom koji je u međuvremenu završio u zatvoru. Na svečanim večernjim premijerama, zbog kojih su rimskim crvenim tepihom prošetali Viggo Mortensen i Monica Bellucci, prikazani su filmovi Alatriste i Le conseil de pierre (Kameno vijeće). Alatriste je povijesni spektakl (najskuplji španjolski film ikada) o najvećem španjolskom heroju, koji uprkos hladnu, ali uvjerljivom Mortensenu i čudesnim scenama borbi nije osobito uspio, ponajprije zbog režijske nekohorentnosti i neiskustva Augustina Diaza Yanesa, koji je prije toga radio manje filmove s Victorijom Abril. Kameno vijeće je pak horor-triler snimljen u holivudskom stilu, kojem čak ni Catherine Deneuve u jednoj od svojih najopakijih uloga ne može dati željenu težinu.

Film Glumeći žrtvu ruskoga redatelja Kirila Serebrenjikova dobio je, prema odluci ocjenjivačkog suda pedeset ljubitelja filma, na čelu s redateljem Ettoreom Scolom, nagradu za najbolji film; posebnu nagradu žirija dobio je film Ovo je Engleska Britanca Shanea Meadowsa, dok su za glumačka ostvarenja nagrađeni Francuskinja Ariane Ascaride za Putovanje u Armeniju Roberta Guediguiana i Talijan Giorgio Colangeli za Slani zrak Alessandra Angelinija.

U očekivanju drugog festivala, možemo samo reći da je prvi bio toliko dojmljiv da će organizatorima biti teško dosegnuti postavljene standarde.

Zlatko Vidačković