Nakon više od četiri desteljeća od nastanka ideje (1961) i više od tri desetljeća od prekida gradnje (1970), u Firminyju u središnjoj Francuskoj dovršava se crkva sv. Petra. Krnji stožac što teži nebu i raste iz impozantne betonske osnove poput čudnovata poganskog hrama materi-jalizacija je zamisli Le Corbusiera i podsjetnik zašto njegova arhitektura uza sva osporavanja i dalje ima brojne poklonike širom arhitektonskog globusa. Veliki je arhitekt došao u Firminy 1955. na poziv liberalnoga gradonačelnika Eugeanea Claudius-Petita, čovjeka s vizijom transformacije sivoga rudarskog gradića u ‘vrtni grad’ — poslijeratni raj za radničko stanovništvo, što je rezultiralo izgradnjom najvećega kompleksa Le Corbusierovih zgrada izvan Indije koji čine centar kulture i mladih (1959–65), gradski stadion (1955–68), stambeni blok (1956–63) te crkva sv. Petra, koja se sada završava pod nadzorom Joséa Oubreriea, nekadašnjeg autorova učenika i bliskog suradnika upravo na tom projektu.
Royal Gold Medal za Herzoga & de Meurona
Jacques Herzog i Pierre de Meuron dobitnici su ugledne britanske arhitektonske nagrade Royal Gold Medal, što je na prijedlog Kraljevskog instituta britanskih arhitekata podjeljuje britanska kraljica kao nagradu za životno djelo »osobi ili skupini ljudi čiji je utjecaj na arhitekturu imao uistinu međunarodni učinak«. Priznanje koje su u prošlosti dobili svi vodeći svjetski arhitekti, od Le Corbusiera (1953), Franka Gehryja (2000), skupine Archigram (2002), Freia Otta (2005) do Toya Ita (2006), pripalo je slavnom švicarskom dvojcu za 2007. za njihov prinos suvremenoj arhitekturi i grado-vima širom svijeta, od ranih radova u njihovoj domovini, preko londonskih realizacija Tate Modern (2000) i Plesni centar Laban (2003), nagrađena Stirlingovom nagradom, pa sve do recentnih projekata u Barceloni, Tokiju i Pekingu te serije muzejskih građevina poput najnovijih — proširenja Walker Art centrea u Minneapolisu i Museumu de Young u San Franciscu.
Zaha Hadid u Guggenheimu
U Muzeju Guggenheim u New Yorku postavljena je retrospektivna izložba Zahe Hadid, vodeće svjetske arhitektice i prve žene dobitnice najslavnije arhitektonske nagrade Pritzker (2004). Izložba donosi presjek tridesetogodišnjeg autoričina stvaralaštva prezentirana množinom medija: slikama, skicama, nacrtima, urbanističkim planovima, maketama, reljefima, animiranim filmovima i produkt-dizajnom. Kronološki postav unutar središnje muzejske rotonde i pridružene galerije u tornju muzeja dopunjen je prezentacijom autoričinih tematskih pristupa i istraživanja arhitektonskih pitanja što koincidiraju s pojedinim točkama u kronološkom prikazu i povezuju projekte iz različitih perioda. Neke od prikazanih Hadidinih tema, poput koncepta polja, foldova, vrpci i klastera, postale su danas ishodišna mjesta u razmatranju poimanja i oblikovanja suvremenoga prostora. Izložba ostaje otvorena do 25. listopada.
Dani »Orisa« 2006.
Već po tradiciji potkraj listopada u Zagrebu održan je šesti po redu međunarodni arhitektonski simpozij Dani »Orisa«, u organizaciji tvrtke Arhitekst, izdavača časopisa »Oris«. U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 21. i 22. listopada o svom su stvaralaštvu izlagala ugledna imena svjetske arhitekture: Adam Caruso (Velika Britanija), Delugan Meissl Associated Architects (Austrija), Manuel Gausa (Španjolska), Jordi Badia (Španjolska), Jurij Kobe (Slovenija), Han Tümertekin (Turska) i OMA-AMO Reinier de Graaf (Nizozemska), a hrvatsku arhitekturu zastupao je Nenad Fabijanić. Predavanja i izmjene iskustava uglednih gostiju privukla su veliku pozornost lokalne arhitektonske sredine, te je Velika dvorana Lisinski, u kojoj se prvi put održao simpozij što je praizvedbu imao prije pet godina u manjoj dvorani zagrebačke palače glazbe, bila pretijesna za sve zainteresirane.
Vinko Penezić
Klikni za povratak