REŠETAROV PRIMJERAK

REŠETAROV PRIMJERAK

Katja Bakija, Knjiga o »Dubrovniku«. 1849–1852, Erasmus naklada, 2005.

Pretisak almanaha »Dubrovnik : cviet narodnog književstva (knjižtva)«, godišnjaka kojega su u Dubrovniku izašla tri sveska (za godine 1849, 1850. i 1851) treći je pretisak nekoga hrvatskog časopisa koji je izdala zagrebačka Erasmus naklada: prvo je 1993. objavljen, također u četiri sveska, pretisak »Kola« Matice ilirske (kasnije Matice hrvatske), a 1995. godine pet svezaka zadarske »Zore dalmatinske«. Kako su i časopis »Dubrovnik« uređivali oni hrvatski književnici koji su bili poneseni ilirskim idejama Ljudevita Gaja, mogli bismo reći da je pretiscima almanaha i časopisa iz razdoblja ilirizma Erasmus naklada stvorila reprintirani ilirski časopisni triptih. Stoga možemo očekivati da će idući projekt, što se tiče pretisaka časopisa, biti iz istoga književnoga razdoblja. Pretpostavljam da bi to mogao biti iznimno vrijedan zagrebački godišnjak »Leptir : zabavnik«, koji je uređivao Ljudevit Vukotinović (posljednje godište uredio je Stjepko Ljuboje Lopašić), a izašla su četiri godišta: za 1859, 1860, 1861. i 1862.

Čemu pretisci časopisa? U prvom svesku reprinta »Dubrovnika« Katja Bakija napisala je Knjigu o »Dubrovniku« (kao što je u prvom svesku pretiska »Kola« Knjigu o »Kolu« napisao Ivan Martinčić) te u njoj objavila izvrstan esej o časopisima kao književnom fenomenu Časopis kao činjenica književnoga života. U svim kulturama i književnostima, piše Katja Bakija, časopisi su »motor« književnosti, »pokretačka snaga književne produkcije koja vuče naprijed i koja rastresa ‘močvaru’ prividnoga književnog mira«. Stoga pretiscima časopisa šira kulturna javnost dobiva uvid u to koje su pokretačke književničke snage bile u nekom razdoblju, koji su književnici bili lokomotive raznih strujanja i pokreta u književnosti neke nacije. U Knjizi o »Dubrovniku« Katja Bakija nudi kratki prikaz prilika u Hrvatskoj i Dubrovniku sredinom 19. stoljeća, prikazuje sadržaje sva tri sveska almanaha »Dubrovnik« te opisuje živote i djelovanja urednika almanaha »Dubrovnik«: Matije Bana, Mede Pucića i Ivana Augusta Kaznačića, a navodi i sve ostale suradnike almanaha. Svakako je posjet Ljudevita Gaja Dubrovniku 1841. godine bio presudan za sijanje ideje ilirizma i sveslavenstva među dubrovačkim književnicima. Temeljne ideje ilirizma već su vidljive u strukturi svakoga godišta »Dubrovnika«, koji sadržaj dijeli u dva dijela: staro književstvo i novo književstvo. Dakle, kao i drugi ilirski književni časopisi i almanasi, »Dubrovnik« nudi starije pisce hrvatske i slavenske kao uzore suvremenim književnicima, koji pišu u domoljubnom hrvatskom, južnoslavenskom i slavenofilskom duhu. Pretiskom »Dubrovnika« dobili smo dobar uvid u književno ozračje u Dubrovniku sredinom 19. stoljeća.

Pretisak je učinjen prema primjerku »Dubrovnika« sačuvanu u Národní knihovna České Republiky – Slovanská knihovna u Pragu. Primjerak je bio u vlasništvu hrvatskoga znanstvenika Milana Rešetara. Koliko je teško pronaći cjelovito sačuvane primjerke staroga časopisa, pokazuju činjenice da se zagrebačka Gradska knjižnica može pohvaliti da u Zbirci rijetkih knjiga i rukopisa ima sačuvana sva tri godišta almanaha »Dubrovnik« te da za prvo i treće godište ima čak po dva primjerka, ali ni u jednom od dva primjerka prvoga godišta (1849) nema sačuvan list s pregledom sadržaja toga godišta. Nadam se da će pretisak »Leptira« ili nekog drugog almanaha biti učinjen prema primjerku sačuvanu u nekoj hrvatskoj knjižnici.

Željko Vegh