BARANI SU NAŠI!

BARANI SU NAŠI!

Lovorka Čoralić, Barani u Mlecima. Povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice, Dom i svijet / Zagreb & Hrvatsko građansko društvo Crne Gore / Bar, Zagreb, 2006.

Lovorka Čoralić, viša znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest i nositeljica nekoliko kolegija na dodiplomskim i poslijediplomskim Sveučilišnim studijima, urednica i suradnica brojnih znanstvenih edicija, već niz godina sustavno proučava i obogaćuje hrvatsku i talijansku historiografiju znanstvenim istraživanjem hrvatskih povijesnih migracija na mletačko područje. Knjiga Barani u Mlecima bavi se karakterom i prisutnošću Barana na mletačkom teritoriju u razdoblju od kraja srednjovjekovlja do izmaka ranomodernog doba, zasnivajući se najvećim dijelom na izvornoj arhivskoj građi većinom oporučnog karaktera, pohranjenoj u Državnom arhivu u Mlecima. Navedeno djelo u sebi sažima dosadašnja autoričina iskustva u bavljenju hrvatskim iseljeništvom, koja su ovdje iskorištena kao model u daljem proučavanju iseljeničke problematike i kao adekvatan uzorak za komparaciju barske iseljeničke zajednice s drugim proučenim hrvatskim iseljeničkim skupinama.

Knjiga je strukturirana od petnaest poglavlja, koja nam predočavaju način funkcioniranja barske iseljeničke grupacije, upoznajući nas istodobno sa znamenitom prošlošću grada Bara. Prva tri poglavlja donose pregled korištenih izvora i literature te naznačuju povijesni okvir zbivanja u kojima je došlo do barskih iseljavanja, a koja su u skladu s okolnostima u pojedinim vremenskim odsječcima poprimala karakter egzodusa, čime su naznačeni uzročni faktori iseljavanja. U sljedećih pet poglavlja raščlanjeni su načini identifikacije barskih iseljenika u mletačkim vrelima, određen je vremenski okvir njihova iseljavanja, mjesta nastanjivanja mletačkih gradskih predjela, zanimanja i imovinske mogućnosti iste zajednice, a kroz to je dan »uvid u društvenu strukturu doseljenika« i njihovu »prilagodbu životu u novoj sredini«. Četiri iduća poglavlja predočavaju različite načine »komuniciranja barske iseljeničke grupacije prema privatnoj, poslovnoj i vjerskoj usmjerenosti doseljenika«, pri čemu se posebna pozornost daje njihovu udjelu u osnutku i djelovanju »hrvatske bratovštine sv. Jurja i Tripuna«, što nam daje dobar pregled svakodnevice Barana u Mlecima, u kojoj se pokazuje njihova veća ili manja uspješnost u životu i radu. Dva predzadnja poglavlja bave se međusobno različitom problematikom i više pojedinačnim slučajevima, od kojih je prvo posvećeno »rijetkim neželjenim oblicima prisustva« Barana u Mlecima, a drugo suprotno tome tematici ostvarivanja »poželjnih oblika komunikacije«, temeljenim na podacima o političkom, kulturnom i crkvenom djelovanju istaknutih Baranima i njihovim prinosima u uspostavljanju specifičnih hrvatsko-mletačkih kulturoloških veza. Nakon zaključka kao kratka pregleda iznesenih spoznaja slijede prilozi, kao i opširan popis rabljenih izvora i literature s dodatkom vrijedna onomastičkog, toponomastičkog i etnonimskog kazala, i sažetka na engleskom i talijanskom jeziku.

Zahvaljujući plodonosnu radu Lovorke Čoralić, kao i njezinu stalnu objavljivanju rezultata svoje istraživačke djelatnosti, rezultati znanstvenih istraživanja predočavaju se široj čitateljskoj javnosti zainteresiranoj za tematiku hrvatskih iseljavanja, napose onih na područje Mletaka, pridonoseći tako popularizaciji znanosti, a čuvajući pritom sve odlike znanstvenog stila i rada.

Namjera je autorice da upozna javnost sa činjenicom da je povijest sama grada Bara kao i njegove iseljeničke zajednice bila redovito isključivana iz hrvatske povijesti ponajprije zbog mletačke teritorijalne podjele, u kojoj je Bar pripao pokrajini Mletačkoj Albaniji, što se pak odrazilo na uvrštavanje samih Barana u albansku etničku grupaciju. Rad ispravlja tu pogrešnu identifikaciju Barana od strane domaće i strane historiografije, potkrepljujući njihovu pripadnost hrvatskoj iseljeničkoj zajednici zornim kvantitativnim podacima prema kojima barska iseljenička grupacija s ostalim već proučenim hrvatskim iseljeničkim skupinama dijeli niz zajedničkih obilježja života i djelovanja u novoj sredini.

Predstavljena knjiga autorice Lovorke Čoralić vrijedan je prinos hrvatskoj historiografiji, napose u određivanju pripadnosti barske iseljeničke zajednice hrvatskoj iseljeničkoj skupini, te proučavanju uloge samih Barana u širim okvirima stvaranja i održavanja stoljetnih veza između istočne i zapadne obale Jadrana, čime se dijelom popunjava uvijek nepotpun historiografski mozaik.

Sonja Homa