Za ljubitelje opere

Za ljubitelje opere

Zagrebački operni studio, posvećen vrijednoj misiji otkrivanja malo poznate ili zaboravljene operne baštine u radu s ambicioznim mladim pjevačima pod umjetničkim vodstvom prof. Antuna Petrušića, ovoga je ljeta od 25. lipnja do 2. rujna ostvario dosad najopsežniju ljetnu sezonu. U sklopu bogata programa, na turneji koja se odvijala u nekoliko etapa u više hrvatskih gradova, posebna je pozornost bila posvećena Wolfgangu Amadeusu Mozartu u povodu 250. obljetnice rođenja. Bila je to Mozartomanija s biranim arijama iz njegovih opernih i vokalno-instrumentalnih djela te komična opera u jednom činu Kazališni ravnatelj prvi put izvedena u Hrvatskoj.

Premijerom Kazališnog ravnatelja 25. lipnja u Ogulinu svečano je otvorena sezona, a posljednja, deveta izvedba (desetu je omelo nevrijeme), održana je pri kraju sezone 27. kolovoza u Malom Lošinju u sklopu 1. dana Josipa Kašmana. Vrijedno je zabilježiti da je izvedbom tog djela u Jelsi na otoku Hvaru 16. kolovoza u sklopu 14. dana Antuna Dobronića ZOS proslavio važan jubilej - petstoti koncert u četrnaest godina djelovanja. Predstava je imala velik uspjeh, pa će je uskoro vidjeti i zagrebačka publika. Glazbeni voditelj, redatelj i autor adaptiranoga govornog teksta na hrvatskom Antun Petrušić, a djelo se izvodi uz glasovirsku pratnju s posuđenim kostimima i rekvizitima iz fundusa HNK u Zagrebu.

Uz programe posvećene Mozartu održani su i koncerti duhovne glazbe, ponoćne serenade i koncert pod naslovom Opereta – musical – canzona. Organizirana su i dva seminara za mlade pjevače s kojima su radili profesori Cynthia Hansell-Bakić i Antun Petrušić uz mlade asistente Dubravku Jurković i Henrika Šimunkovića. Ljetna turneja obuhvatila je ove godine gradove od Senja, Novog Vinodolskog i Klenovice do srednje Dalmacije s gostovanjima u Omišu, Trogiru, Hvaru, Starigradu i Jelsi, a nova odredišta bila su Ogulin, Kaštel-Lukšić i Veli Lošinj.

Zagrebački je operni studio u utorak 26. rujna nastupio i u londonskoj crkvi sv. Ciprijana u sklopu petodnevnoga boravka Udruge poklonika Milke Trnina iz Zagreba, Križa i Vezišća u tom gradu. Povod putovanju bila je izložba u Kraljevskoj operi Covent Garden koju je postavila kustosica Muzeja grada Zagreba Nada Premerl u povodu stote obljetnice predstave u glasovitoj opernoj kući u kojoj je posljednji put nastupila Milka Trnina. U sklopu boravka u Londonu održan je prigodni koncert sjećanja na najveću hrvatsku opernu umjetnicu s biranim arijama iz hrvatskog i svjetskog opernog repertoara. Nastupili su mladi operni pjevači — sopranistice Dubravka Jurković, Vedrana Šimić i Antonija Mirat te bariton Davor Radić, solist Zagrebačke opere, pod umjetničkim vodstvom Antuna Petrušića i uz glasovirsku pratnju Marija Čopora. Bio je to najvažniji izlazak Zagrebačkog opernog studija pred međunarodnu javnost nakon turneje po Sjedinjenim Državama 2001. godine.

Jedno razočarenje na početku sezone

Uoči nove sezone, koja počinje 17. listopada Koncertna direkcija Zagreb organizirala je i u rujnu više zanimljivih događaja. Izabrali smo koncert znamenitih Bečkih dječaka, koji su nastupili 24. rujna u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski (a dan prije i u osječkoj katedrali), za koji je i publika pokazala veliko zanimanje. Razumljivo, jer taj dječački zbor, jedan od najstarijih u svijetu, slavne je tradicije, koja seže do daleke godine 1498. Tada je naime car Maksimilijan I na dvor pozvao prvih dvanaest dječaka za potrebe svojega novog dvorskog glazbenog sastava.

Tijekom više od pet stoljeća postojanja Bečki dječaci izgradili su ugled trajnog simbola Austrije i veleposlanika pjevača. Mnogobrojni slavni glazbenici odgojeni su u toj ustanovi. Veliki skladatelji, dirigenti i učitelji održavali su visoku kvalitetu zbora, ovjekovječenu i na brojnim tonskim i videozapisima. Današnji je predsjednik i ravnatelj Bečkih dječaka dr. Eugen Jasser, a umjetnički je ravnatelj Gerard Wirth. Stotinjak članova u dobi od deset do četrnaest godina podijeljeno je u četiri skupine, koje ukupno održavaju tristotinjak koncerata godišnje, a posebno su poznati po višeglasnim interpretacijama Bachovih, Mozartovih i Straussovih skladbi.

Na koncertu u Zagrebu gostovala je pak skupina od 25 dječaka pod vodstvom mlađega dirigenta, bivšega člana zbora Raoula Gehringera, koja nažalost nije zadovoljila visoke kriterije unatoč lijepim glasovima. Osobito u ozbiljnijem dijelu programa koji je sadržavao opuse Michaela Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Jakoba Gallusa, Heinricha Schütza, Maxa Regera, Felixa Mendelssohna-Bartholdyja, Johannesa Brahmsa, Roberta Schumanna i Franza Schuberta. Nedostajalo je naime pravilne impostacije, napose u dubljim glasovima, a i intonacija je često bila upitna. Odgovornost svakako snosi dirigent, koji je prema tradiciji dio programa pratio na glasoviru, ali najčešće površno i preglasno.

Izveden je i lakši repertoar koji se također njeguje u radu Bečkih dječaka. I dok je prigodni suvremeni igrokaz Mozart? Mozart! s tekstom Tine Breckwoldt, temeljen na Mozartovoj glazbi, u obradi za glasovir, u kojem djeca u laboratoriju pokušavaju klonirati velikog skladatelja, kratko rečeno razočarao, uspješnije su bile izvedbe popularnijih pjesama od Straussa do Abbe, Beatlesa i drugih.

Višnja Požgaj