Standardna kvaliteta

»Filozofska istraživanja«, gl. ur. Ante Čović, br. 101, sv.1, HFD, Zagreb, 2006.

Nakon jubilarnoga stotog broja časopis »Filozofska istraživanja« u prvom ovogodišnjem izdanju pojavljuje se neznatno redizajniran i s nekoliko noviteta o kojima u predgovoru govori novi urednik Ante Čović. Osvrćući se na povijest časopisa i kontinuitet izlaženja od četvrt stoljeća, Čović o toj publikaciji govori kao o »projektu integrativnog mišljenja« usmjerena na dijaloško pročišćavanje a ne na »poništavanje teorijskih razlika«; uz integrativnost odnosno sintetičnost časopis bi se i dalje trebao voditi načelom aktivne otvorenosti te sve više poticati i pokretati, a ne samo odražavati filozofski pluralizam. Uz nekoliko tehničkih novosti, koje je trebalo već davno uvesti (sažetak na hrvatskom i jednom stranom jeziku, ključne riječi te potanke upute autorima), novost je i uvođenje kruga mlađih urednika te obnavljanje Savjeta časopisa. Struktura priloga i tematskih cjelina i dalje ostaje ista: uz glavnu temu časopis objavljuje studije, preglede i osvrte, kao i recenzije novih domaćih i inozemnih izdanja. Tema broja je Filozofija i pluralizam i obuhvaća šest kraćih tekstova, koji obuhvaćaju izbor radova nastalih na temelju izlaganja na istoimenom simpoziju održanu prošle godine. Ante Čović bavi se pluriperspektivizmom i razlikovanjem institucionalne i supstancijalne razine filozofskoga pluralizma. Mislav Kukoč razmatra kulturni pluralizam u doba globalizacije, Milenko Perović analizira Hegelovu filozofiju prava u kontekstu pluralizma i fenomenologije ljudske volje, a Milan Polić usredotočuje se na povezanost pluralizma i odgoja. Gordana Škorić usredotočuje se na djela talijanskoga filozofa Ernesta Grassija, a u vjerojatno najzanimljivijem prilogu temata Željko Senković analizira politički pluralizam Hanne Arendt.

Od ostalih priloga u časopisu tu je i drugi dio istraživanja Joška Žanića o semantičkim strukturama filozofije, u kojima se autor ekstenzivno bavi Kantom i Wittgensteinom, odnosno »kozmopoetičkim oblicima« u filozofiji. Zanimljiva studija Borana Berčića pod naslovom Smisao života usredotočena je na pitanje o logičkoj strukturi razloga za djelovanje. Smatrajući da je pitanje o smislu života primarno »potraga za racionalnom rekonstrukcijom naših praktičnih razloga«, autor tu općefilozofsku temu razmatra unutar okvira instrumentalne racionalnosti zalažući se za pluralizam vrijednosti kao vodeće načelo. Od ostalih priloga tu je čak četrnaest prikaza novih filozofskih izdanja od kojih su dva opširnija: recenzije o nedavno izdanim djelima Fjodora Ščerbatskog Borislava Mikulića te osvrt na novi prijevod Hegelove Znanosti logike Zvonka Šundova. Sto i prvi broj »Filozofskih istraživanja« osim manjih tehničkih i konstitucionalnih inovacija ne donosi bitne pomake u sadržajnoj koncepciji, no kako je riječ o solidno uređivanom časopisu koji već dvadesetak godina neprestano drži primat na tom području zadržavajući istu kvalitetu, radikalne promjene u vezi s izborom tema i disciplinarnog polja u tom kontekstu zapravo i nisu bile nužne.

Tonči Valentić