Poduzeće na nudlbretu

Izvukla sam nudlbret (njem. Nudel, rezanac + Brett, daska; nudli su, za divno čudo, ušli i u engleski, noodles, no mi smo ih u kuhinjski hrvatski primili davno prije izravno iz njemačkoga). To je daska za miješenje i valjanje tijesta. Stavit ću na nju sve potrebne sastojke, »izraditi« ih i mijesiti tako dugo dok se ne prožmu i ne pretvore u glatku, ne premekanu, masu. Brašno neka, kao neizostavan sastojak, predstavlja riječ pojam, sol i voda dojam, a gotova jufka (što kod moje bake, usprkos rječnicima, nije značilo već razvaljano tijesto, nego one — obično dvije — kugle tijesta koje su »počivale« pod čistom kuhinjskom krpom i tek čekale da »uđu u daljnji postupak«) — sajam. Poveznica – jaje i/ili kvasac (germa, njem. Germ, lat. germen, pupoljak, mladica) — bit će ona riječ koja je zajednička svim sastojcima na nudlbretu: glagol jeti (naš znanac iz prošloga broja »Vijenca«). Dakle, pregaču oko sebe, zasučimo rukave i počnimo mijesiti!

Za svaku pravu kuharicu pojam je znati umijesiti kruh i razna tijesta. Govorilo se (molim uvijek budne feministice da umah ne podivljaju na riječi koje slijede) da se djevojka ne može udati dok ne ovlada kuharskim vještinama kojima će ugađati crijevnim resicama svoga muža, a ubrzo i djece. Pojam na mnogim područjima, između ostalog, i jest osnovno znanje o čemu, bez čega se ne može, početak. Potječe od stsl. pojeti, što znači uzeti, uhvatiti, zgrabiti. Usporedba se lijepo vidi i u njemačkom: greifen, uhvatiti, zgrabiti; begreifen, shvaćati, pojmiti, razumjeti; Begriff, pojam. Ishodišno značenje glagola jeti jest doći do (čega), zgrabiti; ono što razumijemo zgrabimo u mislima (dok nam nije »pobjeglo«). Naravno (feministice neka se još malo obuzdavaju), svojim su kuharskim majstorijama smjerne domaćice željele ostaviti na goste u svakom pogledu dobar dojam, doprijeti do onih vrhunaca kada žvakanje i gutanje ne utažuju puku fiziološku potrebu za hranom i energijom nego postaju i izvor naslade i zadovoljstva.

Dojam je, dakle, u svojem prvotnom značenju ono što dokučujemo, do čega dolazimo (od stsl. dojeti, dospjeti, dokučiti, doći do čega). Inače se ovaj uvoz iz češkoga jezika nametnuo i kao strog leksički arbitar u hrvatskom jeziku, gdje kao izrazito mrskoga »uljeza« istjeruje (istjerivači misle tipično srpsku riječ) utisak. No utisak je, kao i njem. Eindruck, kalk (doslovna prevedenica) od mnogo starije lat. riječi impressio (in ispred b, m, p prelazi u im + premere = u + tiskati, utisnuti), pa ipak taj europeizam – impresija, impresivan, impresionirati – baza za kalkiranje u nekim europskim jezicima, nije ni izdaleka tako sumnjiv kao neki njegovi kalkirani »produkti«. Kako je prvotno značenje gl. dojmiti se (ili impresionirati) dodirnuti, dotaknuti, nije čudo što dojam može potresti, ganuti, dirnuti, kosnuti, tronuti, već prema raspoloženju i očekivanjima.

Na dasci se, prema receptu, još odmaraju umiješeni sastojci. Među njima mora nastupiti ono poznato stanje uzajamnosti, što ga proizvode pozitivne tenzije u tijestu da ono ostane čvrsto, a gipko. Naravno, ta uzajamnost proizlazi iz samih umiješenih sastojaka. Oni hrle jedan prema drugome da čvrsto uhvate onoga drugoga ili (i) trećega. Riječ smo preuzeli od češ. vzájemný, no i ondje je ta riječ izvedena od glagola

*v bm (z)-za-jęti, što znači uhvatiti jedan drugoga. Još starije značenje bilo je onaj koji drugoga zgrabi, uzme, obuzme.

Ako je naše tijesto dovoljno »počivalo« da su se sastojci dobro proželi i zgrabili jedni druge (na sobnoj temperaturi), vrijeme je za daljnji postupak. Dasku treba povremeno posipati brašnom, a tako i tijesto. Ne moram posebno isticati kako je nekoć »pravo brašno« bilo ono koje je mlinar mljeo od seljakova vlastitog žita (pa smo barem znali kaj jedemo, grintali su naši stari). I današnje domaćice dobro znaju da od nekih vrsta brašna ne ispadne ništa (kao ni od dreka pita); kakvoća brašna vrlo je važna za uspjeh finalnoga proizvoda. Mlinari su nekoć od svojih mušterija uzimali ujam (od ujeti, uzeti), ali ne kao predujam (prije obavljena posla), nego kao plaću za obavljeni posao. To se naturalno plaćanje negdje zvalo i ušur (tur. öşur, öşr, ar. ušr, desetina), a negdje i vaganac. Vagan je stara mjera za obujam (oko 62 l), ali i zdjela vage, plitica. Ako dijete zna samo za zidnu vagu, molim bake da odvedu unučad barem do placa da djeca vide te plitice i jezičac na vagi koji pri poštenu mjerenju mora stajati kao cajgeri na satu u ponoć ili u podne. Bolje će kasnije shvatiti i preneseno značenje toga jezičca, kad se kao političko klatno stane cebati desno i lijevo dok komu ne donese prevagu.

Ako su hljepci, peciva i pereci gotovi (vidi se da više volim slano nego slatko), možemo s njima na sajam. I on izvire iz istoga vrela kao i sirovine na nudlbretu: od gl. *s bm nęti sę, skupljati se, sabirati se, što je složenica od *s bm n, skupa + jęti, uzeti. Sajam se kao mjesto okupljanja u značenju tržnice, trgovanja javlja u više inačica: kao sejem, semenj, senjem, uz pazar (perz. bak zak r), vašar (mađ. vásár) i panađur (grč. panek gyris, svečani zbor, koji ne prolazi bez ushićenih panegirika). S tim varijacijama donekle mu se mijenja i značenje. Tako je npr. u Poljskoj i danas vrhovno državno tijelo Sejm, što znači skupština, a u češ. sneh m znači zbor.

Pošiljka pekarskih proizvoda otišla je iz kuće, valja još oribati dasku, osušiti je i spremiti do iduće zgode. Ili se poduhvatiti manufakturne proizvodnje tjestenine, osnovati vlastito poduzeće? I to je moguće, to više što ostajemo u istom krugu. Podjeti (dobro vidljivo u slov. podjetju) i znači latiti se čega, poduhvatiti se (čega), poduzeti (što) (kao i u njem. nehmen, uzeti, unternehmen, poduzeti). Poduzeća i poduzetnici izdanci su glagola podjeti. Eto, tako nam je glagol jeti s nekima od svojih predmetaka dočarao svu raskoš tvorbe riječi i podario još jedno uzbudljivo intelektualno putovanje. Putovati se, vidimo, može i mijeseći tijesto na nudlbretu.