Fantastična donacija

Honoré Daumier: Litografije iz donacije Borisa Baranovića, Zagreb, Klovićevi dvori, 12. rujna – 8. listopada 2006.

Fantastična donacija

Obilježja Daumierovih litografija i karikature kao posebne umjetničke sorte odišu iznimnim osjećajem za crtež i pojedinosti, bilo da je riječ o karikaturnom ili realističkom prikazu

Prije točno pet godina Kulturno-povijesni odjel Muzeja grada Šibenika postao je bogatiji za fantastičnu zbirku. Dar Šibenčanina Borisa Baranovića, povjesničara umjetnosti i profesora iz Buffala i Washingtona, sastoji se od stotinjak litografija Honoréa Daumiera. Prijatelj i dugogodišnji ravnatelj šibenskog muzeja Slavo Grubišić uvijek bi se s Baranovićem nalazio u trenucima njegovih kratkih boravaka u Šibeniku. I gotovo bi svaki put Baranović muzeju nešto darovao. Tom je donacijom litografija čuvenoga francuskog umjetnika Šibenik postao bogatiji za jedinstven opus kakva u takvu opsegu nema ni u daljoj okolici. Nakon predstavljanja donacije u Šibeniku prije tri godine u povodu Međunarodnog dana muzeja ona je ovih tjedana predstavljena i u podrumu zagrebačkih Klovićevih dvora.

Donacija ponajvećega francuskog karikaturista 19. stoljaća Honoréa Daumiera predstavlja litografije koje su mahom nastale kao karikature za dnevne novine »Le Charivari«. Prema dostupnim podacima te su litografije nastale između 1833. i 1870. u različitim serijama i s različitom tematikom, koje u to doba u Francuskoj nije nedostajalo. Suvremena Francuska 19. stoljeća itekako je imala materijala za list koji se upravo bavio kritikom i satirom društva, ljudi iz politike i događaja, francuske zbilje i iskvarenosti morala tadašnjega građanskog društva. Dijelovi dvadeset i pet serija nalaze se u donaciji, a njihova se tematika kreće od jednostavnih prikaza svakodnevice, dokolice i sličnih pa do političkih karikatura i francuskih aktualnosti. Iz serije Caricatures Politiques šibenski muzej ima pet grafika, među kojima se ističe karikatura s kruškolikim likom kralja Louisa Philippea u istrošenu odijelu i s kišobranom ili litografija naslovljena Jedan novi nos. Jednu grafiku muzej je dobio iz serije Robert Macaire, lika koji dolazi iz kazališne sredine, a predstavlja lakrdijaša i varalicu kojega Daumier u litografijama gotovo metaforički ovjekovječuje kao simbol vremena. Dvije nenaslovljene litografije dolaze iz serije Emotions Parisiennes, osam iz serije Le Baigneurs, koje se mogu čitati poput stripa, sedam iz serije Bohémiens de Paris koji se bave sakupljačima staroga željeza, prodavačima kazališnih karata, bivšim časnicima i trgovcima... Četiri su litografije iz serije Vulgarités. Iz serije Les chemins de fer, koja na svoj način komentira putovanje kroz Francusku, od Pariza do Orleansa, Šibenik ih u zbirci ima ukupno deset. Te litografije opisuju kaos željezničkih postaja i smiješne događaje. Jedna je grafika došla iz serije La chasse, kao i iz serije Les beaux jours de la vie. Od ostalih serija darovanih Šibeniku sa po jednom ili nekoliko grafika najviše se ističu Les Etrangers aa Paris, Pastorales, Les bons bourgeois, Locataires & propriétaires, Tout ce qu’on voudra, Scea nes d’ateliers, L’exposition universelle, Croquis parisiens... Svaka od njih na poseban način komentira život građanske sredine polovicom 19. stoljeća, neizravno napadajući vladajući stalež i komentirajući svojevrstan napredak društva — upravo zbog tih je razloga sam časopis, pa i Daumier osobno, imao problema sa zakonom.

Obilježja Daumierovih litografija i karikature kao posebne umjetničke sorte odišu iznimnim osjećajem za crtež i pojedinosti, bilo da je riječ o karikaturnom ili realističkom prikazu. Njegova se litografija, uzmemo li za primjer bilo koju seriju, doima upravo poput crteža kredom ili ugljenom i, bez obzira što je taj crtež zapravo jednostavan, njegova tematika, vrijeme u kojem je nastao i okolina u kojoj je djelovao pokazuje kako je dragocjen oblik karikature koja u velikom broju reprodukcija postaje dostupna najširem krugu ljudi, dostupna onima kojih se to tiče. Daumierova satira, koja komentira francuske ljude, događaje i narušen moral neobičnim likovima s cilindrima i monoklima, postaje umjetničko djelo za sebe. Uporaba izrazito crtačkih elemenata, poput jakih kontrasta svjetla i sjene, detaljiziranih prikaza pokreta, gesta i grimasa, pokazuju Daumierovo umijeće pa smijemo reći kako je litografija kao grafička tehnika s Daumierom zapravo izdignuta na višu vrijednosnu razinu. Dio je toga grafičkog stubišta zahvaljujući Baranovićevoj donaciji šibenskom muzeju vidljiv i u nas. Naime, Muzej grada Šibenika sada posjeduje najveću zbirku Daumierovih radova u Hrvatskoj, a s obzirom na njezinu tematiku Muzej možemo nazvati i vlasnikom fantastične zbirke karikature kao posebnog umjetničkog žanra.

Marko Kružić