Vitalni slavljenik

Vitalni slavljenik

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 35,5 x 29,82 mm, naklada 200 000, datum izdanja 22. kolovoza 2006.

Grad Bjelovar, izgrađen 1756. u doba prosvijećenog apsolutizma carice Marije Terezije isključivo iz vojno–strateških razloga, po uzoru na renesansni pijemontski grad Taurin (Torino), na tlu nekadašnjeg Belovca, maloga sajmišnog mjesta iz 1420, postaje sjedištem Varaždinskog generalata Vojne granice.

Ubrzo po dolasku dvojice Čeha, austrijskih redovnika pijarista Huberta i Ignjata Diviša, koji 5. studenoga 1761. otvaraju prvu školu za šestero djece vojnih časnika, Bjelovar postaje jedno od većih nastavnih središta Vojne granice. Razvijaju se kulturne potrebe njegovih sve brojnijih stanovnika, ne samo vojnika nego i obrtnika, trgovaca, liječnika, pa već 1784. u Bjelovaru gostuje austrijska glumačka družina kazališnoga poduzetnika Ignatza Bartscha. Tako nestaje njegova prvobitna namjena isključivo vojnog uporišta, da bi deset godina nakon utemeljenja grad — osim prve 43 sagrađene vojne zgrade — imao 35 građanskih kuća sa 70 njemačkih i 79 hrvatskih stanovnika. Tada dobiva prvu gostionicu, a do kraja stoljeća imat će ih već četiri. Carica Bjelovaru podjeljuje cehovsku (1770), a zatim i sajamsku povelju (1772), pa grad postaje glavno sajmišno mjesto Varaždinskog generalata. Odvaja se civilna od vojne uprave grada, a grad 1774. dobiva i prvoga gradonačelnika Ivana Austrechta.

Varaždinski generalat Vojne granice razvojačen je 1871, što je dovelo do sjedinjenja toga područja s građanskom Hrvatskom i utemeljenja Bjelovarske županije. Od toga trenutka počet će bujati građanski život u gradu, koji će se od 1874. dičiti laskavom titulom slobodnog i kraljevskog grada. Spajanjem Bjelovarske i susjedne Križevačke županije nastat će 1886. Bjelovarsko–križevačka županija, sa sjedištem u Bjelovaru.

Središnji gradski trg, i danas ponos Bjelovaraca, osnutkom Družtva za poljepšavanje grada Bjelovara 1890. postaje kultivirani perivoj s nasadima, klupama i drvenim bunarom (koji je i motiv litografije u boji na kartonu nepoznatog autora nastale oko 1910. iz Zbirke poštanskih karata Gradskog muzeja Bjelovar, a iskorištena je kao motiv marke) te meteorološkim stupom.

Bjelovar, danas grad otvorenoga tipa s više od 42 000 stanovnika, sjedište je Bjelovarsko–bilogorske županije, grad koji se i dalje nesputano širi, raste i razvija.

Autor teksta objavljena u deplijanu je Mladen Medar.

Priredila Sandra Cekol