Vijenac 326

Kazalište

TEATROSKOP

Četvrti festival svjetskog kazališta u Zagrebu

Četvrti festival svjetskog kazališta u Zagrebu

slika


I ove jeseni Zagreb i Hrvatska pokušati će se upisati na kazališnu mapu svijeta, kako to vole naglasiti umjetnički ravnatelji Festivala svjetskoga kazališta Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan, dolaskom predstava uglednih kazališnih majstora i onih koji će to tek postati. Pet predstava koje će od 15. do 22. rujna igrati u Hrvatskom narodnom kazalištu, Zagrebačkom kazalištu mladih i za ovu prigodu revitaliziranom Kinu Europa recentni su presjek zanimljivosti ponude velikih inozemnih kazališnih festivala i trenutne ponude, pa su među njima i djelo apsolutnog doajena i jednog od najvažnijih kazališnih redatelja prošloga stoljeća Petera Brooka kao i dobitnika ovogodišnje Premio Europa Oskarasa Koršunovasa. Festival ipak otvara brojnošću ansambla najveća predstava Moskovski zbor, koju je prema tekstu Ljudmile Petruševskaje režirao Lev Dodin, jedan od najpoznatijih ruskih modernih redatelja. S Levom Dodinom i gostovanjem Teatra Maly iz Petrograda, koje taj redatelj i pedagog vodi već dvadesetak godina, Festival svjetskog kazališta nastavlja niz predstavljanja ruskoga kazališta započet prije dvije godine Ratom i mirom Pjotra Fomenka. Moskovski zbor predstava je nostalgična prizvuka koja Hruščovljevu eru Sovjetskog Saveza prelama kroz sudbine stanovnika tipičnoga sovjetskog nebodera, takozvane komunalke. Nostalgija će se osjetiti i u ostalim predstavama Četvrtog festivala svjetskog kazališta. Oskaras Koršunovas, uz zagrebačkoj publici već poznate Tuminasa i Nekrošiusa, treći član takozvanoga litavskog kazališnog čuda, svoju je redateljsku inačicu Shakespeareovih Romea i Julije postavio u Italiju sredine prošlog stoljeća, pri čemu su obitelji zlosretnih mladih ljubavnika zapravo dva ugostiteljska klana. Predstava je nastala u koprodukciji litavskih kazališnih snaga i međunarodnih fundacija, produkcijskih kuća i festivala. Legendu kazališta 20. stoljeća, Petera Brooka, Festival svjetskog kazališta predstavit će njegovim najnovijim radom, duodramom Sizwe Banzi je mrtav u produkciji njegove pariške baze Théâtre Bouffes du Nord. Iako je riječ o tekstu koji tematizira vrijeme apartheida u Južnoafričkoj Republici, za Brooka priča o preuzimanju identiteta preminule osobe nije izgubila na snazi pa ju je posvetio svima koji se i danas, možda i više nego prije, ne svojom voljom potucaju svijetom bez urednih dokumenata. Na karakteristično brukovski praznoj pozornici u Zagrebu će nastupiti Habib Dembélé i Pitcho Womba Konga. Na praznoj pozornici, ali uz pomoć videom posredovane koreografske legende Williama Forsythea, nastupit će i izvođačica Ivana Jozić, plesačica zagrebačkih korijena i velike međunarodne karijere, a sve u viziji čuvenoga belgijskog koreografa, dramatičara i likovnog umjetnika Jana Fabrea. Gostovanje komada Anđeo smrti na Festivalu svjetskog kazališta nastavak je Fabreovih aktivnosti na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje se predstavio izložbom, predstavom i radionicom. Za kraj festivala ostavljena je predstava Danija Manfredinija, još jednog pripadnika avangardne struje talijanskog kazališta, koji je, kao i Antonio Latella na Prvom festivalu svjetskog kazališta, nadahnuće pronašao u djelu Jeana Geneta. Roman Gospa od cvijeća Manfredini je dramatizirao u predstavu Kino Nebo, a u Zagrebu će ambijent propala pornografskog kinematografa, okupljališta tipično ženeovskog polusvijeta, glumiti za tu priliku, ali vjerojatno posljednji put, otvoreno Kino Europa. Novost u koncepciji Četvrtog festivala svjetskog kazališta najavljeni su razgovori izvođača i autora s publikom te pokretanje biblioteke čija će prva knjiga biti zbirka dramskih tekstova Jana Fabrea.


Kazimir i Karolina premijerno u Rimu


slika


Iako je premijera prve ovosezonske dramske predstave riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca najavljena tek za početak listopada, Kazimir i Karolina Ödöna von Horvátha u režiji Paola Magellija imat će prvu javnu izvedbu izvan kuće, ali i izvan Hrvatske. Predstava prema tekstu vjerojatno najmelankoličnijeg od srednjoeuropskih dramatičara 20. stoljeća, čijim se sušačkim korijenima i domaća kazališna javnost ponekad voli pohvaliti, otvorit će u rimskom Teatro Argentina posebno događanje čiji je program sadržan u naslovu. Festival Post Jugoslavia, naime, zbroj je dramskih, plesnih i drugih izvedbi s prostora bivše državne zajednice. Gostovanje riječkog ansambla 25. i 26. rujna bit će ujedno i prva izvedba ovog teksta u Italiji. U režiji Paola Magellija u Kazimiru i Karolini igraju: Milan Pleština, Daria Lorenci, Žarko Radić, Damir Orlić, Galiano Pahor, Alen Liverić, Nina Violić, Biljana Torić, Sabina Salamon, Alex Đaković, Dragana Tomšić i Ariana Bossi.


Maca papučarica u Rijeci


Gradsko kazalište lutaka Rijeka sezonu počinje 21. rujna. U režiji Zvonka Festinija, obrađena je priča Maca papučarica Ele Peroci u dramatizaciji Lade Festini Jensen. Autor lutaka i scenograf predstave je Luči Vidanović, dok je glazbu skladao Igor Karlić.


Igor Ružić

Vijenac 326

326 - 14. rujna 2006. | Arhiva

Klikni za povratak