Vijenac 323

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Strega Sandru Veronesiju

Strega Sandru Veronesiju

slika


Italija — Sandro Veronesi dobitnik je 59. izdanja najvažnije talijanske književne nagrade Strega, koja mu je dodijeljena za roman Caos calmo u izdanju kuće Bompiani. Roman o 43–godišnjem TV–producentu u egzistencijalnoj krizi sa 177 glasova pobijedio je pred memoarima slavne novinarke, 82–godišnje Rossane Rossande La ragazza del secolo scorso, koja je dobila 150 glasova žirija. Ostali finalisti bili su Massimiliano Palmese sa Con l´amante proibita, Pietro Grossi sa Pugni i Giorgio De Santis sa Cronache dalla cittŕ dei crolli. Veronesi je rođen u Firenci 1959, a prvi je književni uspjeh doživio 1988. sa Per dove parte questo treno allegro. Od ostalih romana poznatiji su mu Gli sfiorati, Venite venite B–52 te La forza del passato, po kojemu je snimljen i film. Nagradu Strega 1947. osnovala je spisateljica Maria Bellonci, sa svrhom da se ohrabri književna sloboda izraza nakon godina fašističke represije. Među prijašnjim su dobitnicima Alberto Moravia, Elsa Morante, Dino Buzzati, Giuseppe Tomasi di Lampedusa, Natalia Ginzburg, Primo Levi, Umberto Eco.


Umro Robert Gernhardt


slika


Njemačka — Njemački pisac i karikaturist Robert Gernhardt umro je u dobi od 68 godina. Široj publici poznat po radu u satiričnim magazinima »Pardon« i »Titanic«, čiji je suosnivač, Gernhardt prije svega lirikom pripada među najvažnije literate poslijeratne Njemačke. Autor brojnih knjiga i suosnivač nove frankfurtske škole, dobitnik je niza priznanja, između ostaloga Nagrade Heinricha Heinea grada Düsseldorfa 2004. Proboj od nonsense–pjesnika do jednog od najuglednijih njemačkih autora Gernhardtu je uspio osamdesetih godina, a osobito je pozitivne kritike dobio 1997. za zbirku Lichte Gedichte, u kojoj je obradio iskustva operacije nakon srčanog udara, da bi poslije pisao i o svom raku u pjesmama K–Gedichte. Osim po lirici, Gernhardt je bio poznat i po kratkim pričama, kazališnim komadima, poput parodije Die Toscana–Therapie, esejima i knjigama za djecu.


Afrički Booker južnoafričkoj autorici


slika


JAR — Južnoafrička spisateljica Mary Watson dobitnica je nagrade Caine za afričku književnost, vrijednu 10.000 funti. Autorici je nagrada predana na svečanosti u Oxfordu za kratku priču Jungfrau iz zbirke Moss, objavljene 2004, u kojoj portretira pokušaj djevojčice da shvati napetosti u vlastitoj obitelji, koju je žiri opisao kao »snažno djelo koje pruža uvid u socijalne odnose u novoj Južnoafričkoj Republici.« Uz Mary Watson u završnici za nagradu bili su Južnoafrikanac Darrel Bristow–Bovey, Marokanka Laila Lalami sa The Fanatic, Nigerijka Sefi Atta za The Last Trip te Muthoni Garland iz Kenije. Poznat kao afrički Booker, Caine, osnovan 2000, predaje se za kratku priču afričkog autora napisanu na engleskom jeziku. Dosadašnji su dobitnici bili Brian Chikwava, Binyavanga Wainaina i Helon Habila. Pokrovitelji su nagrade četvero afričkih nobelovaca, Wole Soyinka, Nadine Gordimer, Naguib Mahfouz i J. M. Coetzee.


Predana prva nagrada za istočnoeuropsku književnost


slika


Austrija — Novoosnovana austrijska Velika nagrada za istočnoeuropsku književnost, vrijedna 7.500 eura, u prvom je izdanju predana 42–godišnjoj bugarskoj autorici Theodori Dimovoj za roman Maikite. Drugu nagradu dijele Rumunj Florin Lazarescu i Čehinja Anna Zonova. Nagrađene knjige bit će objavljene u dvojezičnom izdanju izdavačke kuće Wieser Verlag i predstavljene na Frankfurtskom sajmu knjige. Svrha nagrade, koja će se predavati svake dvije godine, a financira je Bank Austria Creditanstalt, jest privući pozornost na suvremenu istočnoeuropsku književnost u njemačkom govornom području. Nagradu organizira inicijativa KulturKontakt Austria, koja po nalogu ureda austrijskoga kancelara potiče kulturnu razmjenu s istočnom Europom.


Opet proces protiv književnika u Turskoj


slika


Turska — Istanbulski sud otvorio je proces protiv turske autorice bestselera Elif Safak pod optužbom za vrijeđanje turske nacije, za koju može biti osuđena na kaznu do tri godine zatvora. Optužba se zasniva na istom članku turskoga kaznenog zakonika koji je primijenjen i u procesu Orhanu Pamuku početkom godine, koji je prekinut pod pritiskom međunarodne javnosti. Optužnica protiv Elif Safak odnosi se na dijelove njezina romana na engleskom The Bastard of Istanbul u kojemu jedan od likova opisuje smrt Armenaca u Prvom svjetskom ratu kao genocid. Rođena 1971. kao kći turskih diplomata, Elif Safak odrasla je u Francuskoj i Španjolskoj, a u Turskoj je brzo napredovala do statusa mlade književne zvijezde. U svojim se djelima autorica, koja se u međuvremenu preselila u SAD, gdje predaje na Sveučilištu Arizone i piše na engleskom, ponajprije bavi povijesnim temama.


Iva Krtalić Muiesen

Vijenac 323

323 - 20. srpnja 2006. | Arhiva

Klikni za povratak