Nakon budućnosti

»Riječi«, časopis za književnost, kulturu i znanost, br. 1–2/2006, gl. ur. Slavko Jendričko, Matica hrvatska Sisak, Sisak

I dok brojni sretnici već pakiraju kovčege i kreću put mora, u nekima od tih kovčega, uz obvezne ručnike za plažu, proizvode za zaštitu od sunca te kupaće kompletiće, naći će se i pokoji komad literature za plažu. Neki pritom više vole lagano i zabavno štivo, drugi se radije zadubljuju u složena intelektualna promišljanja, a možda bi ove godine zanimljiva, treći izbor mogao biti i neki od domaćih književno-kulturnih časopisa. S obzirom na kriterije koje bi takva tiskovina morala zadovoljavati, dakle, ne odveć zahtjevni tekstovi, zanimljive teme, relativno raznovrsna ponuda te solidan broj stranica, jasno je da izbor nije odveć velik. Novi broj sisačkih »Riječi«, koji na dvjestotinjak stranica pokriva prvu polovicu ove godine, jedan od časopisa koji bi pritom svakako trebalo uzeti u obzir.

Tema koja otvara ovaj broj britanska je proza nakon budućnosti tzv. novih puritanaca, čija književna poetika usmjerena ponajprije protiv tradicionalnih književnih normi povremeno uspijeva prerasti razinu tinejdžerske pobune. Kao potkrepljujući primjerci najnovijega britanskog post-futurizma predstavljeni su ulomci proze Stevea Ayletta, Jeffa Noona, Davida Mitchella i, najmlađeg, Adama Thirwella. Svi ti autori njeguju zaseban stil te odabrani ulomci iz njihovih djela, na prvi pogled, imaju malo toga zajedničkog. No, i virtualna pljačka banke u SF-budućnosti i pobačaj 41-godišnje Olge dijele sklonost usporenim kadrovima, rezovima i drugim sličnim filmskim postupcima, kao i snažnu društveno-političku kritiku suvremenoga svijeta. Od preostalih primjeraka inozemnoga pisanja ovaj broj donosi još Tri priče Ruskinje Tatjane Tolstaje usmjerene na ocrtavanje uglavnom pomalo tužnih, nesretnih likova te kritičku poeziju talijanskoga pjesnika Luigija Attardija napisanu pod pseudonimom Nail Chiodo.

Za razliku od prošloga broja, koji je malu prednost dao poeziji, prvi ovogodišnji broj »Riječi« donosi najnovije uratke tek dviju pjesnikinja — Lane Derkač i Dorte Jagić. No, ljubitelje poezije može malo utješiti činjenica da se još pedesetak domaćih pjesama skriva u Kritičkom čitanju jednog dijela recentne hrvatske poezije Miloša Đurđevića. Uz, dakle, nekoliko oglednih pjesama, Đurđević se sažeto, ali i vrlo informativno, osvrće na stihove iz recentnih zbirki sedmorice hrvatskih autora.

Književno-praktični dio »Riječi« zaokružuje još dvanaest proznih komada petero domaćih autora, tematski i stilski vrlo različitih. Ludwig Bauer, tako primjerice, slaže još jednu svoju kroniku, ovaj put na temelju autentičnih zapisa Nikice Slavića, a Stjepan Tomaš, pak razmatra probleme potencije, nadahnuća i egzistencije šezdesetogodišnjega umjetnika. S nekoliko karakterističnih priča zastupljeni su još i Tatjana Gromača te Miroslav Kirin. No, možda se snažnom i angažiranom emotivnom notom ovaj put ponajviše ističu Buđenje i Cecilija Ivane Šojat Kuči. Međutim, za sve bi se prozne primjerke iz ovoga broja zapravo moglo reći da donose dojmljive isječke iz života te ih se teško može nazvati neobveznim štivom. Ponuda »Riječi« u ovome broju završava bogatim izborom eseja. Likovno-umjetničkim temama pritom su se pozabavili Hal Foster, Žarko Paić i Ivica Župan. I dok prva dvojica teoretiziraju o post/neorealizmu i avangardizmu, posljednji autor ukratko se osvrće na opus autorice likovne opreme broja — Nine Ivančić. U ovom trenutku vrlo aktualnu temu izgradnje stanova za odmor iz pomalo neuobičajena sociološko-regionalnog kuta promotrio je Ivan Rogić, a preostalih sedam teorijskih članaka bavi se književnim temama. Najveći blok literarne tematike posvećen je pjesništvu Milorada Stojevića, a kao najzanimljiviji uradak s tom temom izdvaja se onaj Miroslava Mićanovića, koji je svoj zadatak shvatio prilično slobodno, izrazivši se u potpunosti u stihovima. Esejističke književne teme, neposredno povezane i s konkretnim proznim dijelom časopisa, još su i stvaralaštvo Tatjane Gromača i Ludwiga Bauera te suvremeni hrvatski roman. Po običaju »Riječi« zaključuje opsežan i aktualan izbor recenzija svježih književnih izdanja koja, više ili manje detaljno, procjenjuju Dario Grgić, Sanjin Sorel, Igor Gajin i Daria Žilić. Moglo bi se zaključiti da ovaj broj »Riječi« svakako zadovoljava većinu čitalačkih zahtjeva spomenutih na početku te čini toplo preporučljivo, doduše ovaj put možda malo zahtjevnije štivo za višednevno čitanje u hladu.

Jelena Gluhak