ZVIJEZDE FILMA

»Hrvatski filmski ljetopis«, gl. ur. Bruno Kragić, god. 12, br. 46, Zagreb, lipanj 2006.

Točno nas godina dana dijeli od pedesetog izdanja najvažnijega hrvatskog časopisa filmske orijentacije. »Ljetopis« je u svom tromjesečnom ritmu već od samih početaka nezaobilazan teoretski i kritičarski kutak, koji pozornu čitatelju nudi uvid u kvalitativne dosege podjednako djela koliko i njihovih autora, koji domaćoj filmskoj produkciji daje odraz iz zrcala; koji nepogrešivo korenspondira sa širom filmskom sredinom u kojoj nastaje. Ograničiti »Ljetopisov« djelokrug samo na domaća zbivanja bilo bi posve pogrešno, jer u dobru dijelu neprekidno prati teoretska i filmska zbivanja i izvan našega kruga, ali svejedno on jasno progovara iz vrlo specifična kuta. Četrdeset i šesto, recentno izdanje »Ljetopisa« svojim sadržajem te zaključke nužno nameće. Tek završen Animafest tako za sobom povlači animatorski blok, a primjerice ciklusi Filmskih programa interesnu oštricu usmjeruju na mađarske filmove ili Françoisa Truffauta. Iako se nizanje primjera može nastaviti, ipak krenimo redom. Članci Midhata Ajanovića Ajana, Joška Marušića i Hrvoja Turkovića pozabavili su se animacijom. Ajanović, filmolog, filmaš i karikaturist, u razmatranje uzima odnos karikature i animiranoga filma, ali i drugih audio–vizualnih medija. Na osnovi teoretskog okvira koji daje uz pomoć teoretičara poput Noëla Carrolla ili Hrvoja Turkovića niže definicije i primjere prožimanja karikaturalnih izražajnih sredstava s onima filmskima. Joško Marušić osvrnuo se pak na vrlo zanimljiv aspekt nastanka animiranoga filma — na pitanje autorstva. Parafrazirajući Marušića: »Od četrdeset različitih profesija koje sudjeluju u nastanku animiranog filma samo se njih devet drži umjetničkima.« Problematizacija pozicije snimatelja ili redatelja u animiranom filmu osnovna je preokupacija eseja. Blok vezan uz animaciju zaključuje Hrvoje Turković predstavljanjem monografije Clare Kitson Jurij Norštejn i Bajka nad bajkama: animatorovo putovanje. »Ljetopisove« filmske studije otvara Saša Vojković kritičkonaratološkim pristupom novom hrvatskom filmu. Svjedoci, Oprosti za kung fu, Što je Iva snimila 21. listopada 2003, Dva igrača s klupe i Što je muškarac bez brkova filmovi su na kojima autorica vadi elemente u stvaranju subjektivnosti protagonista i opće pokušaje redefinicije vlastitog identiteta u modernom društvu. Mašu Grdešić s druge strane ne muči toliko lokalna upregnutost u ideološke, patrijarhalne i nacionalne obrasce koliko problem (a)političnosti ženskih medijskih žanrova. Kao ulaznica u konstelacijski raspored žena i politike posve je prigodno poslužilo novije trendsetersko Sveto pismo: serija Seks i grad. Seksa se dotaknuo i Tonči Valentić. Zanimanje su mu zagolicali pornografski filmovi. Kako filmski medij doživljava seksualnost, koji je transgresivni potencijal pornografskih filmova te imaju li oni i subverzivnu notu u svojim implikacijama samo su neka pitanja na koja se pokušava iznaći odgovor. Prijevod knjige Alexandera Garcíe Dütmana Visconti: uvidi u krvi i mesu potaknuo je Valentića na recenziju izdanja, a istodobno je i Bruno Kragić pod povećalo uzeo pretposljednji film Luchina Viscontija Zatvoreni obiteljski krug. Nakon metodičnoga Kragića Irena Paulus poglavlje studija zaključila je osvrtom na ulogu glazbe i zvuka u filmovima Jacquesa Tatija. Impresivno iscrpan razgovor kao predstavljanje i uvid u rad scenarista Mate Matišića (Život sa stricem, Kad mrtvi zapjevaju, Fine mrtve djevojke...) priredila je Sanja Kovačević, sociologinja i dramaturginja. Upravo posljednje zvanje, ali i zanimanje, omogućilo je autorici vjerno Matešićevo portretiranje. Preciznim i znalačkim pitanjima provocira scenarista na priličnu dozu samootkrivanja. Baš kao što smo navikli, »Ljetopis« zaključuju recenzije kino– i DVD–repertoara, u kojima se ponajbolje snalazi onaj koji i najviše piše — Boško Picula. Broj zaključuju opsežni izvještaji s filmskih festivala pa je tako Goran Kovač i tekstualno zaključio svoju osobnu odiseju, zvanu 15. dani hrvatskog filma, a Jurica Starešinčić govori o četrnaestoj reviji jednominutnih filmova u Požegi. Za sam kraj ostavljen je dašak egzotike iz susjedstva — Marcella Jelić bila je u Udinama na festivalu dalekoistočnoga filma.

Hrvoje Pukšec