Kulturni savjetnici u Ministarstvu kulture

Zagreb, 3. srpnja U Ministarstvu kulture održan je radni sastanak ministra kulture Republike Hrvatske Bože Biškupića i tridesetak savjetnika za kulturu pri veleposlanstvima u svijetu. Tom je prigodom ministar Biškupić izrazio za-dovoljstvo naporima koji se ulažu u promociji Hrvatske preko bogatstva kulturnih programa koji je predstavljaju u svijetu, no ukazao je i na potrebu stalnih konzultacija s Upravom za međunarodnu kulturnu suradnju Ministarstva kulture i savjetnika za kulturu pri veleposlanstvima. U okviru proračuna Ministarstva kulture za međunarodnu kulturnu suradnju izdvaja se oko četrnaest milijuna kuna, no to nisu sredstva namijenjena samo promociji nego i za potporu programa, a kako bi se ona što kvalitetnije rasporedila, Ministarstvo kulture uvest će novinu u sufinanciranju programa međunarodne kulturne suradnje, i to raspisivanjem natječaja dva puta godišnje.

HMV podržalo Leonidu Kovač za MSU

Zagreb, 28. lipnja Na 25. sjednici Hrvatskog muzejskog vijeća (HMV), savjetodavnog tijela Ministarstva kulture, razmatrano je osnivanje Galerije izvorne umjetnosti u Zlataru, potom prijedlog Etnografskog muzeja u Zagrebu o izgradnji čuvaonice, prijedlog Povjerenstva HMV–a za dodjelu viših muzejskih zvanja, o otkupu arheološke, etnografske i umjetničke građe za muzeje u Drnišu, Dubrovniku, Rijeci, Zagrebu i dr., o otvaranju novog stalnog postava Rodne kuće – muzeja Nikole Tesle u Smiljanu, pripremi muzeološke koncepcije Arheološkog muzeja u Osijeku, te o prijedlogu za donaciju privatne zbirke fotoaparata s početka 20. stoljeća i pripadne dokumentacije jednom od muzeja u Hrvatskoj.

Osnovna tema sjednice HMV–a bio je zahtjev ravnateljice Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu za davanje mišljenja Vijeća u vezi s autorstvom stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Hrvatsko muzejsko vijeće (HMV) usvojilo je preliminarnu muzeološku koncepciju za novi stalni postav MSU–a već na svojim sjednicama održanima 1997. i 1998. godine, kao osnove za provedbu natječaja za novu zgradu Muzeja. Od stručnoga tima Muzeja suvremene umjetnosti tada predložena preliminarna muzeološka koncepcija bila je i sastavnim dijelom dokumentacije za Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko–urbanističkog rješenja Muzeja suvremene umjetnosti. Godine 2002. ravnateljica MSU–a imenuje autore stručnjake iz MSU, za izradu idejne muzeološke koncepcije – danas pokojnoga Marijana Susovskog i Leonidu Kovač, koji su i počeli s radom postava. Rasprave o novom postavu potom su višestruko vođene na Stručnom vijeću MSU–a, o autorima koncepcije obaviješteno je i HMV, a Leonida Kovač bila je zadužena do druge polovice 2005. završiti idejnu koncepciju stalnog postava Muzeja te potom i otpočeti razradu scenarija postava. Za taj svoj rad zatražila je i autorski ugovor u skladu s odredbama Zakona o autorskom pravu. Ravnateljica MSU u tu je svrhu Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba u listopadu 2005. uputila zamolbu za sredstva, a odgovor Ureda zaprimljen je u MSU u travnju 2006. Pročelnik Ureda ne odobrava traženu prenamjenu sredstava, a dopisom iz svibnja 2006. povlači prethodni dopis i odobrava angažiranje Zvonka Makovića za potrebe izrade koncepcije stalnog postava te odobrava sredstva za njegov rad. Kako su Ministarstvo kulture i Poglavarstvo Grada Zagreba sve od raspisivanja Natječaja za izradu idejnog arhitektonsko–urbanističkog rješenja Muzeja suvremene umjetnosti, do danas, u jednakim dijelovima investitori izgradnje zgrade MSU–a i svih pratećih stručnih programa o novonastalim izmjenama imenovanja novoga autora idejne koncepcije stalnoga postava MSU, Ministarstvo kulture nije bilo obaviješteno.

Nakon opširne rasprave o temi na kojoj je ravnateljica MSU–a izvijestila da Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti u cijelosti podržava nastavak rada Leonide Kovač na već razrađenoj muzeološkoj i idejnoj koncepciji, Hrvatsko muzejsko vijeće je mišljenja kako muzeološku i likovnu koncepciju trebaju raditi isključivo stručnjaci MSU–a, što ne isključuje angažiranje vanjskih domaćih i inozemnih suradnika u recenziji iste. S obzirom na planirani dovršetak zgrade MSU–a u 2006. godini, naglašava i potrebu za dovršenjem idejne koncepcije stalnoga postava MSU–a u što skorijem roku te provedbu rasprave o prijedlogu istoga na HMV–u u skladu s njegovim kriterijima za stalne postave. HMV je donijelo i odgovarajuće preporuke za otkupe muzejske građe, podržalo izvještaj Povjerenstva za dodjelu viših muzejskih zvanja, osnovalo stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta za osnutak samostalne Galerije izvorne umjetnosti u Zlataru i dr.

Završena obnova Radovanovog portala

Trogir, 24. lipnja Završetak velikih restauratorskih projekata u trogirskoj Katedrali sv. Lovre i u njezinu predvorju na monumentalnom portalu Majstora Radovana iz 1240. godine, koji su trajali gotovo šest godina, proslavljeni su na svečanosti u slavu trojice najvećih majstora trogirske umjetnosti, Radovana, Alešija i Firentinca, te misnim slavljem u povodu blagdana Sv. Ivana Krstitelja.

Uručene nagrade Vladimir Nazor za 2005.

Zagreb, 19. lipnja Na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu uručene su državne nagrade Vladimir Nazor za 2005. godinu, koje se dodjeljuju za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja i kao nagrada za životno djelo. Nazora za životno djelo za književnost dobila je Irena Vrkljan, pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, esejistica i prevoditeljica koja je na hrvatskoj i njemačkoj književnoj sceni nazočna više od pola stoljeća. Godišnju nagradu za književnost dobio je Delimir Rešicki za pjesničku zbirku Aritmija. Nazora za životno djelo iz područja glazbe dobio je pijanist i pedagog Vladimir Krpan, a godišnja nagrada za isto područje uručena je opernom pjevaču Nevenu Belamariću za ulogu kralja Markea u Wagnerovoj operi Tristan i Izolda u produkciji HNK Zagreb. Za likovne i primijenjene umjetnosti Nazora za životno djelo dobio je slikar i scenograf Vjekoslav Vojo Radoičić, a godišnju nagradu arhitekt Mladen Galić za retrospektivu u Zagrebu 2005. Za filmsku umjetnost Nazora za životno djelo dobio je redatelj Zoran Tadić, a godišnju nagradu redatelj Tomislav Radić za film Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Nazor za životno djelo s područja kazališne umjetnosti pripao je dramskom umjetniku Vanji Drachu, a godišnja nagrada dramskom umjetniku Josipu Gendi za ulogu Oca u predstavi Osmi povjerenik, Nonna u Noći iguane te za ulogu Diderota u predstavi Libertinac. Za arhitekturu i urbanizam Nazora za životno djelo dobio je arhitekt Mirko Maretić, a godišnju nagradu arhitekti Saša Randić i Idis Turato za projekt Osnovne škole Frane Krste Frankopana u Krku. Nagrade su uručili predsjednik Odbora za nagrade akademik Milan Moguš i ministar kulture Božo Biškupić, zahvalivši nagrađenima za sve što su svojim djelom učinili na području hrvatske kulture i umjetnosti, zaželjevši im još mnogo kreativnih postignuća. U ime nagrađenih zahvalila je Irena Vrkljan.