Krumpir u Hrvata

»Priroda«, mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije Hrvatskoga prirodoslovnog društva, gl. ur. Nenad Raos, god. 96, br. 946, Zagreb, svibanj 2006.

Na novinskim je kioscima danas moguće nabaviti nekoliko popularnoznanstvenih časopisa posvećenih prirodnim znanostima. Uz hrvatska izdanja inozemnih časopisa »National Geographic« i »Geo« tu su i domaći »Meridijani«. No, jedan od najstarijih hrvatskih časopisa koji se svojim profilom nalazi uz bok spomenutima do čitatelja dolazi isključivo putem pretplate. Riječ je o mjesečniku »Priroda« koji izlazi već 96 godina (prvi broj časopisa izdan je 3. srpnja 1911). »Priroda«, suputnik mnogih naraštaja školaraca, i danas je, prema preporuci Ministarstva prosvjete i športa iz 1993, obvezna pomoćna literatura za učenike. Kako bi »Priroda« zadržala staro i zadobila novo čitateljstvo, njezin novi glavni i tehnički urednik Nenad Raos (na tom je mjestu naslijedio Oscara P. Springera, koji je tu dužnost obnašao čak osamnaest godina) u uvodniku naglašava da će časopis krenuti novim putem, odnosno pisati o aktualnim temama na što pristupačniji način. To ne znači samo više tekstova o novim otkrićima u znanosti, nego i uključivanje u rasprave o znanosti i znanstvenom (prirodoslovnom) obrazovanju. »Priroda« je časopis za ljude koji vole prirodu i prirodne znanosti, istaknut će u uvodniku Raos, i u svom je najdubljem temelju amaterski časopis koji ne živi toliko od interesa čitatelja koliko od njihove ljubav i suradnje. Kako bi se čitatelji potaknuli na bolju suradnju, od ovog je broja pokrenut natječaj za najljepšu i najružniju sliku iz prirode te rubrika Pitanje mjeseca, koja čitateljima može poslužiti za provjeru znanja iz prirodnih znanosti (ovomjesečno je pitanje »Zašto kit može roniti dva sata (a čovjek znatno manje)?«) Među prilozima u ovom broju svakako treba izdvojiti tekst Svemirski orijentiri, u kojem Marino Fonović piše kako su astronomi od starog Egipta do danas tražili odgovore na pitanja o udaljenosti nebeskih tijela i pravim razmjerima svemira. Tu su i zanimljivi tekstovi o krumpiru u Hrvata, božikovini te lijepim, ugroženim i otrovnim hrvatskim cvjetnicama, sovama, rimskoj cesti preko Velebita... »Priroda« donosi širok spektar zanimljivo obrađenih tema, no ono na čemu bi svakako trebalo poraditi je odabir primjerenijih ilustracija i njihovo objavljivanje u većem formatu, makar to značilo i izostavljanje ponekog teksta (u ovom broju tekst Geofizika Arhimedova zakona pravi je kandidat za to).

Ljubica Ivanišević