Veira odbio nagradu Camöes

Njemačka Sociolog Wolf Lepenies dobitnik je Mirovne nagrade njemačkoga knjižarstva, vrijedne 25.000 eura, koja će mu biti predana na Frankfurtskom sajmu knjige 8. listopada.

Rođen 1941, Lepenies je nagrađen kao pisac, biograf i esejist bogata stila, koji, kako stoji u obrazloženju, »ukazuje na povezanost ponašanja i znanja, morala i znanosti«. Lepenies je dobitnik brojnih nagrada, a njegovo je najpoznatije djelo studija Die drei Kulturen. Soziologie zwischen Literatur und Wissenschaft iz 1985. Mirovna nagrada jedna je od najvažnijih njemačkih nagrada uopće, koja se predaje od 1950. i čini vrhunac frankfurtskoga sajma. Burzovni savez njemačkoga knjižarstva njome odaje počast osobama koje su u književnosti, znanosti i umjetnosti pridonijele oživotvorenju mirovne misli. Među dosadašnjim su dobitnicima Ernst Bloch, Astrid Lindgred, Vaclav Havel, Mario Vargas Llosa, Assia Djebar, Jürgen Habermas, Susan Sontag i prošle godine Orhan Pamuk.

Orange Zadie Smith

Velika Britanija Za svoj treći roman, On Beauty, Zadie Smith nagrađena je Orangeom, nagradom koja se predaje najboljem romanu neke autorice engleskoga govornog područja, a dotirana je s 30.000 funti.

Ovo je prva ugledna nagrada autorice bestselera, koju hvali i kritika, koja do sada nije dobila nijednu od glavnih britanskih književnih nagrada, a koja je već dva puta bila nominirana za Orange, s bestselerom White Teeth i The Autograph Man, a prošle godine za Bookera za On Beauty. Oslanjajući se na Howard‘s End E. M. Forstera, roman govori o pitanjima rase i klase na jednom američkom sveučilištu. Na popisu finalista za Orange ove su godine bile i Ali Smith za The Accidental, Hilary Mantel za Beyond Black, Sarah Waters za The Night Watch, Nicole Krauss za The History of Love i Carrie Tiffany za Everyman´s Rules for Scientific Living.

Diego Valeri Mladenu Machiedu

Ugledni hrvatski talijanist, esejist, kritičar i pjesnik Mladen Machiedo okrunjen je 11. lipnja 2006. u talijanskom gradiću Monselice nagradom Diego Valeri u kategoriji prijevoda s talijanskoga na strani jezik objavljenom u posljednjem desetljeću, za svoju antologiju talijanske poezije 20. stoljeća pod naslovom Zrakasti subjekt (I i II) u izdanju nakladničke kuće Ceres iz Zagreba. Nagrada se dodjeljuje 36. put, a Mladenu Machiedu to je već trinaesta nagrada koja mu je u raznim kategorijama dodijeljena u Italiji.

Nagrada Shakespeareovoj biografiji

Velika Britanija James Shapiro, autor djelomične biografije Williama Shakespearea, dobitnik je Nagrade Samuela Johnsona za publicistiku.

1599: A Year in the Life of William Shakespeare, knjiga o događajima koji su 1599. Shakespearea nadahnuli na pisanje komada Henry V, pobijedila je u konkurenciji u kojoj je kao favorit slovio Alan Bennett s memoarom Untold Stories. Prema Shapirovim riječima, 1599. bila je jedna od najvažnijih u Shakespeareovu životu — napunio je 35. godinu, završio prvu verziju Hamleta, a iste je godine otvoren i teatar Globe. Nagrada, s 30.000 funti novčano najvrednija nagrada za publicistiku engleskoga govornog područja, predaje se autorima koji se ističu originalnošću u suvremenoj publicistici. U konkurenciji su bili i Tom Judt s Postwar, Carmen Calil s Bad Faith, Tom Reiss sa The Orientalist i Jerry Brotton sa The Sale of the Late King´s Goods.

Počasna nagrada Corine Amosu Ozu

Njemačka Izraelski autor Amos Oz nagrađen je počasnom nagradom za životno djelo u sklopu Međunarodne književne nagrade Corine, koja se predaje u Münchenu.

Rođen 1939. u Jeruzalemu, Oz je autor niza romana, prevedenih na više od 25 jezika. Nedotirana nagrada Corine predaje se od 2001. u više kategorija, a iza nagrade stoje bavarski Burzovni savez njemačkoga knjižarstva, bavarska vlada i više medija. Za beletristiku nagrađen je Kazuo Ishiguro, za audioknjigu Klaus Maria Brandauer, a za književnost za mlade Jonathan Stroud.

J. K. Rowling najbolja britanska autorica

Velika Britanija J. K. Rowling, autorica serije knjiga o Harryju Potteru, u anketi književnog časopisa »Book Magazine« izabrana je za najvažnijega britanskog autora, pretekavši između ostalih Salmana Rushdieja, Iana McEwana i nobelovca Harolda Pintera.

Prvih šest knjiga serije o Harryju Potteru, prevedenih na 63 jezika, prodano je u više od tristo milijuna kopija u cijelome svijetu, a po prva četiri snimljeni su i filmovi. Kako je rekla glavna urednica časopisa, Christine Kidney, rezultat ankete nudi »fascinantan pogled na to što čini velike autore u očima britanske publike.«

Iva Krtalić Muiesan