Stručna obojenost

»Vijesti muzealaca i konzervatora«, Hrvatsko muzejsko društvo, ur. Nada Vrkljan–Križić, br. 4, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, 2005.

U travnju je iz tiska izašao novi broj »Vijesti muzealaca i konzervatora«, časopisa koji sustavno prati događanja na hrvatskoj i inozemnoj muzejskoj sceni, te donosi niz zanimljivih priloga posvećenih aktualnim temama i pitanjima muzejske i konzervatorske struke. U pomalo izmijenjenu izdanju, s atraktivnijim vizualnim identitetom u kojem je dosadašnje svijetle naslovnice zamijenila vizualno jača i uočljivija crna, najnoviji broj »Vijesti« obiluje prilozima namijenjenim ponajprije užoj muzejskoj zajednici. Naglasak je na izvještajima s različitih stručnih simpozija (9. seminara AKM–a, godišnje konferencije NEMO, Regionalnog sastanka o obrazovanju u umjetnosti...), oglede o posjetima muzejskih stručnjaka inozemstvu (manifestaciji VII. Intermuzej festival u Moskvi, restauratorskim odjelima bavarskih muzeja), te zanimljive i vrijedne projekte koje poduzimaju domaći muzeji sa svrhom popularizacije i povećavanja interesa javnosti za muzeje i događanja u muzejima (Noć muzeja, predstavljanje zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na promotivnim plakatima, projekt muzejskih pedagoga Portal). Također, čitatelji mogu pročitati i o potencijalnoj ulozi muzeja Vela Spila te trenutnom stanju i neizvjesnoj sudbini Hrvatskog željezničkog muzeja. Upravo zbog takvih članaka, količine korisnih informacija i činjenice da na jednom mjestu donosi pregled aktualnih događanja u domaćoj i inozemnoj muzeološkoj zajednici, »Vijesti« su nezaobilazne za svakoga tko se želi informirati o položaju struke i recentnim stručnim događanjima.

Usprkos stručnoj obojenosti broja, ne nedostaje članaka koji atraktivnošću teme mogu biti zanimljivi i široj javnosti. U tome smislu ističe se članak Silvije Brkić posvećen vrijednoj Zbirci Anke Gvozdanović. Budući da u katalogu izložbe Skriveno blago u povodu koje je zbirka bila otvorena za javnost nema njezina prikaza, ovaj broj »Vijesti« je referentno mjesto za svakoga tko želi saznati ponešto o zbirci koja je savršen primjer in situ sačuvanog interijera iz prve polovice dvadesetog stoljeća. O povijesti jedne od naših najvažnijih muzejskih ustanova, Muzeja za umjetnost i obrt, čitatelji mogu saznati iz teksta Miroslava Gašparovića preuzeta iz kataloga izložbe Skriveno blago.

Posebno su zanimljivi prilozi objavljeni u ovom broju članak Ive Maroevića posvećen novom stalnom postavu Moderne galerije i prilog Želimira Laszla o Jasenovcu. Oba priloga pristupaju analizi s muzeološkog stajališta koje je često zanemarivano u polemikama vođenim oko spomenutih ustanova proteklih mjeseci. Dok Maroević analitički i iz muzeološkog rakursa secira novi postav Moderne galerije, Laszlo kroz prizmu Jasenovca zahvaća pitanje spomen–područja i problema njihove muzealizacije.

Lovorka Magaš