Praizvedba Igrecova Hvalospjeva

Gost dirigent ciklusa Sfumato HRT–a Josip Šego izabrao je za koncert održan 6. lipnja u Muzeju Mimara pod naslovom Voces feminae pretežito malo poznate ili rijetko izvođene skladbe različitih stilova za ženski zbor a cappella ili uz pratnju, nastale u 20. stoljeću. Ponukao je i hrvatskog skladatelja mlađe generacije Anđelka Igreca da upotpuni program novim djelom. Nastao je tako Hvalospjev, koji je tom prigodom doživio praizvedbu.

Ženski zbor HRT–a ovaj put nije dosegnuo visoku interpretativnu razinu. Osnovna je zamjerka što su izvedbe povremeno bile opterećene silinom dinamike. Pjevalo se s naporom, nekontrolirane misije tona, bez dovoljno suptilnosti i kontrasta. Za razliku od neujednačenih soprana, bolji su dojam pružili dobro impostirani duboki glasovi tople tamne boje .

Među solisticama zbora isticao se lijepi zvonki sopran Ivane Garaj Korpar. Ponajviše u virtuoznim dionicama skladbe Kašpar Ruckyja Leoša Janačeka i opsežnim Dodolicama Borisa Papandopula (uz glasovirsku pratnju Katarine Krpan). Uvodni Arioso Poljaka Jozefa Swidera ostavio je blijed dojam u odnosu na privlačne Dvije narodne iz Zobova Zoltana Kodalyja i vrlo dojmljivih Zapisa s poljana Andréa Capeleta na stihove Rémyja de Gourmonta.

Koncert je završio uspješnom praizvedbom odlična Hvalospjeva Anđelka Igreca za ženski zbor uz instrumentalnu pratnju. U pomnoj i dorađenoj izvedbi sudjelovali su izvrsni glazbenici, flautistica Tamara Coha Mandić, harfistica Dijana Grubišić Ćiković i Tomislav Kovačić uz vibrafon i veliki bubanj. Dojmljivo djelo sugestivne dramatike donosi tekst pobjedničke pjesme iz Svetog pisma iz Knjige Izlaska, koju su Izraelci zapjevali u slavu Boga nakon prelaska preko Crvenog mora, predvođeni proročicom Mirjam.

Još jedan Papandopulov biser

Ljetni koncert ciklusa Godišnja doba Gudačkoga kvarteta Rucner ostvaren je 7. lipnja u Hrvatskom glazbenom zavodu u suradnji sa Zagrebačkim puhačkim ansamblom. U sklopu zanimljiva programa s djelima Mozarta, Brkanovića i Haydna izveden je prvi put u Hrvatskoj Scherzo za nonet Borisa Papandopula. Suradnja Gudačkoga kvarteta Rucner s raznim glazbenicima omogućuje naime izvedbe rijetko izvođenih djela za nestandardne komorne sastave, pa su sudionici toga koncerta dijelom posegnuli upravo za takvom literaturom. Članovi Zagrebačkoga puhačkog ansambla otvorili su koncert Uvertirom operi Čarobna frula, u zanimljivoj obradi za puhački kvintet, dok je vrsni oboist Branko Mihanović prvi put zasvirao na engleskom rogu u Adagiu u C–duru KV 580a uz violinu, violu i violončelo.

Gudački kvartet Rucner sjetio se i Ivana Brkanovića u povodu stote obljetnice rođenja, solidnom izvedbom njegova kratkog 2. gudačkog kvarteta, a u središnjicu programa uvrstio je reprezentativni Kaiserquartett op. 76 br. 3 Josepha Haydna s prepoznatljivom temom austrijske himne. To zrelo djelo samostalnih i ekspresivnih dionica glazbenici su izveli studiozno i nadahnuto.

Vrhunac koncerta bio je međutim Scherzo za nonet Borisa Papandopula.To virtuozno, iskričavo i majstorski instrumentirano djelo za puhački kvintet, violinu, violu, violončelo i kontrabas autor je napisao 1964. u Splitu i »od srca posvetio Rostocker Nonettu«, koji ga je i praizveo. Djelo nije nikad objavljeno, a izvorni rukopis ostao je u Njemačkoj i tek je nedavno pronađen u arhivu Filharmonije u Rostocku. Kopije su stigle u Zagreb i to sjajno djelo napokon je dospjelo u ruke i našim glazbenicima.

Dani Bošnjak, flauta, Branko Mihanović, oboa, Danijel Martinović, klarinet, Bánk Harkay, rog, Rikardo Luque, fagot, Sidonija Lebar, violina, Dragan Rucner, viola, Snježana Rucner,violončelo i Zoran Marković, kontrabas priredili su odličnu i nadahnutu izvedbu, koju je publika ispratila ovacijama.

Ptičji koncert

Šef dirigent Orkestra Hrvatske vojske Tomislav Fačini priredio je 14. lipnja u Atriju Muzeja grada Zagreba zanimljiv koncert u suradnji s (također svojim) Oratorijskim zborom Crkve sv. Marka, i uglednom njemačkom pjevačicom i glumicom Salome Kammer.

Osebujni Chôros br. 3 op. 189 Heictora Ville –Lobosa s podnaslovom Pica–páo (brazilska riječ za djetlića, odnosno izraz kojim Indijanci imitiraju njegov zvuk) za muški zbor i puhački ansambl onomatopejskim je zvucima indijanskoga govora i folklorne glazbe živa ritma i čudesnih boja razveselio ne samo malobrojnu publiku nego je privukao i jednu ptičicu, koja se cvrkutom s obližnjega krova pridružila brazilskom djetliću.

Svečanu misu za zbor i orgulje Jeana Langlaisa iz 1949. obradio je za četveroglasni zbor, violinu, violončelo, kontrabas i glasovir Tomislav Uhlik. U tom komornom izdanju nevelik Oratorijski zbor Crkve sv. Marka u svojim je mogućnostima predstavio to djelo, pomalo bojažljivo i nesigurno, bez poželjnih gradacija i snage koja bi podcrtala grandioznost partiture.

Veći dio večeri ispunila je opsežna skladba Pierrot lunaire op. 21 Arnolda Schönberga iz 1912. za govorni glas (Sprechstimme) i komorni ansambl. Tekstove je autor izabrao iz istoimene zbirke belgijskoga pjesnika Alberta Girauda u njemačkom prepjevu Otta Ericha Hartlebena, posloživši ih u logičan tematski slijed koji opisuje psihu suvremenog umjetnika–pobunjenika. Svestrana njemačka scenska umjetnica Salome Kammer sugestivnom je interpretacijom uz odličnu pratnju uvelike pridonijela uspješnoj izvedbi osebujnoga djela 20. stoljeća.

Višnja Požgaj