Veira odbio nagradu Camöes

Njemačka Ugledna njemačka književna nagrada Heinricha Heinea, koju predaje grad Düsseldorf, ove godine po svemu sudeći ostaje bez dobitnika, nakon što je gradska vlast usred žestokih polemika u kulturi i politici najavila da neće poduprijeti nominaciju kontroverznoga Petera Handkea. Izbor laureata nagrade, s 50 000 eura jedne od novčano najvrednijih njemačkih nagrada, mora potvrditi gradska vlada, no više je zastupničkih klubova najavilo da na to neće pristati. Konačna odluka donosi se 22. lipnja, no čini se da nagrada, među čijim su laureatima bili i Hans Magnus Enzensberger, Elfriede Jelinek i Max Frisch, ovaj put neće biti predana nikomu. Povod je odluka žirija da nagradu, koja se od 1972. predaje osobama koje duhovnim radom »šire razumijevanje među narodima i spoznaju o povezanosti svih ljudi« preda austrijskom autoru, kritiziranu zbog bliskosti sa Slobodanom Miloševićem. Iako žiri smatra da su politička stajališta pisca tek popratna pojava njegova književnog djela, odluka je izazvala lavinu reakcija. Sam Handke polemičarima je odgovorio tekstovima u njemačkim dnevnim novinama navodima kako nikada nije nijekao »srpski pokolj nad muslimanima u Srebrenici«, »najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugoga svjetskog rata«, dok je o svom govoru na Miloševićevu sprovodu rekao da je to bio čin usmjeren protiv vladajućega medijskog jezika, a ne »znak odanosti Miloševiću«.

Španjolska nagrada Paulu Austeru

Španjolska / SAD Američki autor Paul Auster dobitnik je nagrade Princ od Asturije, jedne od najvažnijih španjolskih književnih nagrada, nakon što je u završnici rundi pretekao zemljaka Philipa Rotha. Žiri je pohvalio sposobnost autora brojnih romana (Timbuktu, The New York Trilogy, The Music of Chance), kratkih priča i filmskih scenarija, čije djelo uključuje i pjesme i publicistiku, da spoji »ono najbolje u američkoj i europskoj tradiciji« te da se »obrati i mladoj publici.« Nagradu, dotiranu s 50 000 eura, koja se predaje od 1981. godine, predat će mu princ Felipe na svečanosti u listopadu. Auster je četvrti autor engleskoga govornog područja koji dobiva tu nagradu, koja se predaje piscu ili ustanovi koji daju vrijedan prinos kulturi u području književnosti ili lingvistike, nakon što su je dobili Doris Lessing, Arthur Miller i Susan Sontag.

Nagrada Astrid Lindgren Kanađanki Paterson

Švedska Kanadska autorica knjiga za djecu Katherine Paterson u Stockholmu primila je nagradu Astrid Lindgren, dotiranu s pet milijuna kruna, koju je švedska vlada osnovala u znak sjećanja na autoricu Pippi Duge Čarape, preminule 2002. godine. Katherine Paterson, rođena 1932. u Kini, živi u Sjedinjenim Državama, gdje objavljuje od 1973. godine. Poznata je ponajprije po knjigama za mlade naglašena realizma, koje se bave aktualnim temama, poput Bridge to Terabithia, Park´s Quest i The Same Stuff as Stars. Žiri, koji ju je izabrao iz 137 nominacija iz 55 zemalja, pohvalio je njezine »važne i ponekad teške teme«, poput razorenih obitelji ili djece u opasnosti, pri čemu ipak širi »nadu i volju za životom«. Dosadašnji su nositelji nagrade Austrijanka Christine Nöstlinger, japanski crtač Ryoji Arai i Britanac Philip Pullman.

Veira odbio nagradu Camöes

Portugal Angolanski pisac Luandino Vieira vratio je najvažniju književnu nagradu portugalskoga govornog područja, Camőes, dotiranu sa 100 000 eura. Vieira, koji je zbog borbe protiv portugalskih kolonijalnih vlasti deset godina proveo u zatvoru, prvi je autor koji je odbio tu uglednu nagradu, koju financiraju ministarstva kulture Portugala i Brazila. Vieira je rođeni Portugalac, ali je odrastao u Angoli i primio državljanstvo te zapadnoafričke zemlje. Posljednjih deset godina 71-godišnji autor ponovno živi u Portugalu. Osnovana u čast protugalskoga pjesnika Luísa Camőesa (1524–1580), nagrada se predaje od 1989. godine.

Otvara se Zweigov muzej u Brazilu

Brazil Više od šezdeset godina od samoubojstva Stefana Zweiga u Brazilu, gdje je proveo posljednje godine života, otvara se muzej posvećen austrijskom piscu. U kući u Petropolisu, osamdeset kilometara od Rio de Janeira, od sredine sljedeće godine trebala bi biti izložena osobna ostavština te dokumenti iz drugih Zweigovih arhiva. Rođen u Beču, autor Die Schachnovelle i Sternstunden der Menschheit pred nacistima je pobjegao u Brazil, a svoje je prvobitno oduševljenje novom domovinom 1941. izrazio u knjizi Brasilien. Ein Land der Zukunft. No, već godinu dana poslije u oproštajnom je pismu naveo kako nije sposoban za novi početak, nakon čega si je zajedno sa ženom oduzeo život.

Iva Krtalić Muiesan