Moć prvoga dojma

Moć prvoga dojma

Malcolm Gladwell, Treptaj, prev. Tamara Slišković, Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.

Postoje u životu trenuci u kojima nešto znamo, a da nismo svjesni kako to znamo i odakle nam to znanje. Postoji dakle neka intuitivna spoznaja, spontana reakcija iza koje se skriva neko potisnuto znanje koje nema mnogo veze s racionalnim i logičkim zaključivanjem na kojem počiva svijet i većina odluka koje donosimo. Knjiga Treptaj popularnog autora Malcolma Gladwella govori upravo o tom mišljenju bez razmišljanja, o moći trenutne spoznaje odnosno o onim dvjema sekundama u kojima spontano donosimo odluku o nečemu ili inicijalni dojam o nekoj osobi ili događaju. Takvi intuitivni procesi iznimno su zanimljiva, ali i zahtjevna tema. Ponajprije, želimo li dokazati njihovu učinkovitost i uopće njihovo postojanje moramo potražiti niz empirijskih dokaza. Osim toga, potrebno je iznijeti i precizan metodološki i teorijski okvir kao preduvjet svakog ozbiljnijeg istraživanja. Gladwellu, koji je i prethodno objavljenom knjigom Točka preokreta zainteresirao širu javnost i privukao velik broj čitatelja, najviše nedostaje drugi faktor, teorijski okvir koji bi osim vrlo poticajne teme i obilja empirijskih podataka to ostvarenje iz popularne psihologije učinio disciplinarno omeđenim i stručnim štivom. Autor se dakle u analizi uglavnom oslanja na širok spektar postojećih psiholoških ili socioloških istraživanja, potkrepljujući svoje teze šarolikom empirijskom građom, većinom iz bračnoga života, iz liječničke prakse i vojnih strategija. Gladwell smatra da učinak treptaja zapravo nije isključivo intuitivno odlučivanje, nego neka vrsta nesvjesna racionalnog mišljenja, varijanta adaptivnog nesvjesnog zahvaljujući kojem su vatrogasci ili policajci u stanju za nekoliko sekundi donijeti pravu odluku, a sudionici na speed dateu već pri prvom pogledu biti sigurni da je osoba s druge strane stola njihov potencijalni partner. Ostvarenja iz popularne psihologije i do sada su postajala bestselerima zbog naglašavanja korištenja intuicije kao moćne kognitivne sile, no Gladwellova je knjiga pomalo drukčija jer analizira toliko važnu moć prvog dojma te naglašavanja instinkta i osjećaja u donošenju odluka. Autor ipak ne donosi praktične savjete za poboljšanje čitateljeva intuitivnoga života ili vježbe za korištenje skrivenom emocionalnom inteligencijom i po tome se ipak razlikuje od nepregledne gomile srodne Oprah-literature. Osim toga, Gladwell nije ni zastupnik teze da je svako intuitivno razmišljanje — zasnovano na osjećanju da je nešto u zraku te da je za donošenje odluka korisnije šesto čulo nego razum — uvijek valjano i ispravno, što potkrepljuje koristeći se s nekoliko primjera iz svakodnevnoga policijskog posla, gdje je u opasnim situacijama ponekad mnogo bolje uporabiti razum nego spontano odlučivanje. Temeljni problem koji autor postavlja i oko kojega se zbiva čitava priča ove poticajne knjige upravo je pitanje da li su prvi dojmovi istiniti ili pogrešni. Empirijskih i teorijskih argumenata ima bezbroj, a uzmemo li u obzir kako nam je intuitivno razmišljanje često zasnovano na predrasudama, a racionalno razmišljanje na pogrešnu zaključivanju, autorov je poučak da snagu intuicije nipošto ne bismo trebali podcijeniti, nego je pokušati što češće ispravno uporabiti. Gladwellova teza kako spontanost nipošto nije slučajna te kako je našem umu ponekad dovoljno samo dvije sekunde da donese odluku za koju bi logičkim putem trebalo mnogo više intrigantno je sročena i nije čudno što su mu knjige postali bestseleri. Uz standardni prigovor kako je ovo ipak priručnik iz popularne psihologije koji lukavo podilazi čitatelju te na vrlo iritantan način ustrajava na nekim postulatima političke korektnosti, Treptaj je u osnovi zanimljiva knjiga koja je mnogo privlačnija zbog same teze o različitim načinima funkcioniranja intuitivnih procesa negoli zbog obilja pomalo dosadnih empirijskih podataka iz svakidašnjega života.

Tonči Valentić