Libertas otvara Pulu

Zagreb, 5. lipnja – Pod predsjedanjem ministra kulture Bože Biškupića održana je sjednica vijeća Festivala igranog filma u Puli. Vijeće je usvojilo programski plan i financijski okvir 53. festivala igranog filma u Puli. Za prikazivanje u glavnom programu Vijeće je odabralo filmove Libertas Veljka Bulajića, Sve džaba Antonija Nuića, Put lubenica Branka Schmidta, Karaula Rajka Grlića, Što je muškarac bez brkova Hrvoja Hribara te Duh u močvari Branka Ištvančića. Vijeće je na prijedlog umjetničkoga ravnatelja Zlatka Vidačkovića uputilo molbu Ministarstvu kulture i HRT-u za prebacivanje filmova Volim te redatelja Dalibora Matanića i Trešeta redatelja Dražena Žarkovića na 35-milimetarsku vrpcu u svrhu prikazivanja u glavnom programu Festivala i njihova plasmana na međunarodne filmske festivale. Festival će otvoriti film Libertas Veljka Bulajića. Program igranih filmova Vremeplov bit će uglavnom posvećen Jadran filmu, koji će u Puli proslaviti šezdesetu obljetnicu. Riječ je o izboru iz recentno restauriranih ostvarenja: Kaja, ubit ću te! Vatroslava Mimice, Tri sata za ljubav Fadila Hadžića, Timon Tomislava Radića i Kiklop Antuna Vrdoljaka. Iz opusa ovogodišnjega dobitnika nagrade Vladimir Nazor Zorana Tadića bit će prikazani filmovi Čovjek koji je volio sprovode i kratki film Pletenice. Osim svih nagrađenih filmova Dana hrvatskog filma bit će prikazani i filmovi Torsia Jakše Borića (kratki), Lift Zrinka Ogreste (animirani) te U susjedstvu grada (animirani) Joška Marušića. Tema festivalske izložbe bit će šezdeseta godišnjica Jadran filma.

Nagrada MH August Šenoa Slobodanu Novaku

Zagreb, 6. lipnja – Godišnju nagradu Matice hrvatske August Šenoa za književnost i umjetnost za 2005. dobio je književnik Slobodan Novak za roman Pristajanje u izdanju Naklade Ljevak. U obrazloženju nagrade ističe se da su »sadržaji romana oblikovani u deset pripovjednih cjelina (poglavlja), iskazani do bola semantički precizno, osebujnom sintaksostilističkom frazom. Kalambur, farsa, razorna ironija i autoironija, ljekoviti humor, lucidnost, intelektualna prodornost u razne sfere svakodnevice, superiornost duha i uma, snažno boje svaku stranicu Pristajanja. U njemu je jezik čudo: snažno je obojen dalmatinskim lokalizmima, mjestimice i talijanizmima, vokabularom intelektualca, raskošan je i moćan. U svim nijansama bogata kolorita zvoni od svjetla, čak i onda kada boji depresivna stanja, kada iskazuje tugu i bol. Jer, u Pristajanju ima i tuge i bola, i lakrdije i tragikomedije, nemoći koliko i potonuća. I svjesna pristajanja na njih i hrabra ismijavanja samih njihovih značenja.«

U uži izbor članovi Odbora bili su odabrali i knjige: Roman Simić: U što se zaljubljujemo (Profil, Zagreb, 2005), Stanko Andrić: Simurg (Durieux, Zagreb, 2005) i Silvija Benić: Pod ledom (Ex libris, Zagreb, 2005). U Odboru za dodjelu Nagrade bili su Boris Biletić, Ivan J. Bošković, Mirko Marjanović (dopredsjednik), Zvonimir Mrkonjića i Andriana Škunca (predsjednica).

Nagrada MH Antun Gustav Matoš Danielu Načinoviću

Zagreb, 6. lipnja – Godišnju nagradu Matice hrvatske Antun Gustav Matoš za književnu i umjetničku kritiku dobio je Daniel Načinović za knjigu Desk u izdanju Istarskoga ogranka DHK u Puli. U obrazloženju nagrade ističe se da se Daniel Načinović, »iako poznatiji kao osebujni pjesnik, i ovom prigodom u kojoj je predstavio izbor svojih eseja i članaka i pokazao da je i u tom poslu autor vješta pera i okretna komunikativna duha. Desk nije knjiga jedne teme, riječ je o složenoj kompoziciji tekstova objavljenih mahom po novinskim podliscima nego i štovanja vrijedno ravnoteži znanja, učenosti i svijesti da samo dobro pisanje može obrazložiti razloge pro i contra za neko djelo ili nekog pisca. U predstavljenim i odabranim tekstovima autor se na živ i kulturološki određen način uvjerljivo i prisno pozabavio problemima i osobama koje povezuje geopolitička misao i doživljaj zavičaja — Istre, nimalo ne odišući kampanilizmom, regionalizmom ili separatizmom. Načinovićevo mišljenje književnosti na svoj je način dokaz modernog univerzalizma, u kojem i »tijesna zemlja« postaje široko polje za analogije, asocijacije i danas s nepravom odbačen užitak i čitanju i u pisanju.« U užem su izboru bile i knjige: Lada Čale Feldman: Femina ludens (Disput, Zagreb 2005) i Helena Sablić-Tomić: Gola u snu (Znanje, Zagreb, 2005). U Odboru za dodjelu Nagrade bili su Branimir Donat, Aleksandar Flaker (predsjednik), Tonko Maroević, Julijana Matanović i Zdravko Zima (dopredsjednik).

Nagrada MH Ivan Kukuljević Sakcinski Zvonimiru Bartoliću

Zagreb, 6. lipnja – Godišnju nagradu Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo koje je objavio prošle godine ogranak Matice hrvatske, dobio je Zvonimir Bartolić za priređivanje knjiga Triptih Zriniana u izdanju čakovečkoga ogranka Matice hrvatske. Knjiga se sastoji od tri sveska: pretisak Putnog tovaruša, kritički tekst, to jest prijepis cijele knjige u suvremenom pravopisu, i biografski roman Majka Katarina Zvonimira Bartolića. Te tri knjige tiskane su u malom formatu, prema formatu originalnog izdanja molitvenika Putnog tovaruša, a sve se nalaze u posebno opremljenoj zaštitnoj kutiji. U obrazloženju nagrade se ističe da je »priređivanje pretiska bio zahtjevan tehničko-tipografski posao jer je izvornik očuvan u lošem stanju, mjestimično zbog dugotrajne uporabe oštećen. Golem je posao bio cijeli tekst pročitati kritički, transliterirati ga u suvremeni pravopis da bude dostupan prosječno obrazovanu čitatelju. Sretna je okolnost što se priređivač Putnog tovaruša dr. sc. Zvonimir Bartolić dugo vremena zanimao životom i djelom Katarine Zrinske te je o njezinu životu i tragičnoj sudbini napisao romansiranu biografiju. Te su tri knjige prepoznate među najljepšim knjigama koje su iz Hrvatske došle na Frankfurtski sajam kao uzorna izdanja.« U užem izboru bile su i knjige: Šime Batović: U osvit povijesti – zbornik (OMH Zadar, 2005), Ivo Oštarić: Rječnik kolanjskog govora ili ričnik mista Kolana na Pagu (OMH Zadar, 2005), Murterski godišnjak, radovi sa znanstvenog skupa Murter i njegova župa u prošlosti (OMH Murter, 2005), Žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća na području bivše općine Novska (OMH Novska, 2005), Cvito Fisković: Vrtovi orebićkih kapetana i brodovlasnika (OMH Orebić i Turistička zajednica Općine Orebić, 2005), Hvarsko kazalište, zbornik radova (OMH Hvar, Književni krug, Split, 2005). U Odboru za dodjelu Nagrade bili su Josip Bratulić (predsjednik), Ernest Fišer, Kuzma Kovačić, Strahimir Primorac (dopredsjednik) i Stjepan Sučić. Nagrade će dobitnicima biti svečano predane 8. lipnja u podne u palači Matice hrvatske u Zagrebu, o čemu će »Vijenac« opširnije izvijestiti u sljedećem broju.

Objavljeni dobitnici nagrada Vladimir Nazor

Zagreb, 30. svibnja – Ministarstvo kulture objavilo je dobitnike Nagrade Vladimir Nazor za 2005. za životno djelo i godišnje nagrade za književnost, glazbu, filmsku umjetnost, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališnu umjetnost te arhitekturu i urbanizam. Na osnovi odluke odbora, dobitnica nagrade za životno djelo za književnost je Irena Vrkljan, a godišnje nagrade Delimir Rešicki, urednik i novinar u »Glasu Slavonije«, za pjesničku zbirku Aritmija. Vladimir Krpan dobitnik je nagrade za životno djelo za glazbu, a godišnje nagrade Neven Belamarić za ulogu kralja Markea u operi Tristan i Izolda Richarda Wagnera. U području filmske umjetnosti nagradu za životno djelo dobio je Zoran Tadić, a godišnju nagradu Tomislav Radić za film Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Nagradu za životno djelo za likovne i primijenjene umjetnosti dobio je Vjekoslav Vojo Radoičić, a godišnju nagradu Mladen Galić za retrospektivnu izložbu u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu. Vanja Drach dobitnik je nagrade za životno djelo za kazališnu umjetnost, a godišnje nagrade Josip Genda za uloge Oca u predstavi Osmi povjerenik, Nonna u predstavi Noć iguane te Diderota u predstavi Libertinac. U području arhitekture i urbanizma nagradu za životno djelo dobio je Mirko Maretić, a godišnju Saša Randić i Idis Turato za projekt realizacije Osnovne škole Frana Krste Frankopana na Krku. Svečano uručenje nagrada održat će se 19. lipnja.

Spomenik Nikoli Tesli

Zagreb, 25. svibnja – Kipar Mile Blažević autor je spomenika Nikoli Tesli koji će biti postavljen 10. srpnja u parku uz Teslinu rodnu kuću u Smiljanu u Lici o 150. obljetnici rođenja toga svjetskoga pronalazača i znanstvenika, istaknuo je ministar kulture Božo Biškupić na predstavljanju idejnoga rješenja skulpture Tesli. Rezultat je to pozivnoga natječaja Ministarstva kulture za rješenje oblikovanja Tesline skulpture u Smiljanu, na koji se odazvalo deset umjetnika. Biškupić je izvijestio novinare da će u Gospiću, također 10. srpnja, biti postavljen obnovljeni Kršinićev spomenik Tesli po kopiji koju je Ministarstvo pribavilo iz Beograda, a izrađuje se u ljevaonici ALU-a u Zagrebu. Prosudbeno vijeće s akademikom Tonkom Mareovićem na čelu drugu nagradu za Teslin spomenik u Smiljanu dodijelilo je Matku Mijiću za prijedlog koji je spomenik Tesli zamislio u obliku prizemljene munje, a treću nagradu Kruni Bošnjaku, koji je Teslin lik zamislio u sjedećem položaju. Član Prosudbenog vijeća Ive Šimat Banov novinarima je pročitao odluku prvonagrađenog rada, u kojoj se, uz ostalo, ističe da se autor odlučio za stojeću figuru (oko 2,20 m) blago stilizirane modelacije, koja prikazuje mladoga znanstvenika u sabranu razmatranju. Prikladno proporcioniran i dosljedno oblikovan lik uspravljenim stavom dobro se uklapa u prostor, a sjajno polirano oplošje kipa od duraluminija na stanovit način simbolizira Teslinu ulogu u svijetu novih tehnologija, ističe se u odluci prosudbenog vijeća. U Ministarstvu kulture novinarima su predstavljeni prijedlozi skulptura ostalih umjetnika: Petra Jelisića, Stjepana Gračana, Ante Jurkića, Dalibora Stošića, Mladena Mikulina, Kažimira Hraste i Petra Dolića. Najbolji će rad biti nagrađen novčanom svotom od trideset tisuća kuna, drugi s dvadeset i treći s deset tisuća kuna. U prosudbenom vijeću osim Maroevića i Šimata Banova bili su Petar Selem, Snježana Pintarić, Jerko Rošin, Stanko Jančić i Damira Tolić. Ministar i njegova pomoćnica Branka Šulc predstavili su i važnije programe Ministarstva vezane uz Teslinu godinu — izradbu novoga stalnoga multimedijskog postava u rodnoj kući, Muzeju Nikole Tesle, obnovu pravoslavne crkve sv. Petra i Pavla u Smiljanu i multimedijsku izložbu o Tesli u središtu UNESCO-a u Parizu, koja se otvara u rujnu.