Kultura tiskarstva

»Vjesnik bibliotekara Hrvatske«, ur. Marija Dalbello i Tinka Katić, god. XLVIII, br. 3–4, Zagreb, 2005.

Sa sadržajem najnovijega (dvo)broja stručnoga časopisa hrvatskih knjižničara valja, mišljenja sam, upoznati širu kulturnu javnost iz najmanje dva razloga. Prvi je taj što je dvobroj izašao kao spomenica Šimi Juriću (1915–2004), čuvenom hrvatskom knjižničaru, dugogodišnjem voditelju Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Profesoru Šimi Juriću, kako su ga svi koji su ga znali zvali, ne duguju zahvalnost za velika dostignuća u struci samo knjižničari nego i mnogi hrvatski znanstvenici raznih specijalnosti jer je bibliografskim radom, napose istraživanjem inkunabula u Hrvatskoj te proučavanjem djela hrvatskih latinista, znatno olakšao mnogim istraživačima rad na izučavanju hrvatske kulturne, znanstvene i umjetničke baštine. Glavna i odgovorna urednica Tinka Katić sačinila je ovom prigodom bibliografiju radova Šime Jurića, koja upućuje na vrijedan rad čovjeka koji je za dugoga života više učinio za hrvatsku kulturu i znanost nego neki instituti u Hrvatskoj, koji traju dulje od profesora Jurića. Drugi su razlog stručni i znanstveni radovi objavljeni u časopisu, koje su urednice Marija Dalbello i Tinka Katić okupile pod zajedničkim naslovom Kultura tiskarstva u Hrvatskoj : kanon i pograničje. Kako je profesor Jurić istraživao rano hrvatsko tiskarstvo i tiskare u kojima su se tiskale hrvatske knjige, kultura tiskarstva dobro je izabrana tema za prigodan broj posvećen profesoru. U predgovornom tekstu Marija Dalbello, nastavnica na Rutgers University u New Jerseyju, pojašnjavajući pojam pograničja, naglašava važnost prepoznavanja »preklapajućih kulturnih sustava u sklopu jedinstvena nacionalnog ethosa« za istraživanje nacionalne povijesti knjige i tiskarstva, jer tako postavljeno istraživanje »dovodi do stvaranja veza prema van«, dakle prema globalnoj kulturi. Tako postavljeno istraživanje ukazuje na osobitosti koje se preklapaju, a granični identiteti omogućuju ponovno razmatranje pojmova veliko i malo u kulturi, razmatranja koja mogu dovesti do relativiziranja takvih pojmova. Prilozi u časopisu, kojih su autori naši eminentni stručnjaci za povijest knjige, tiskarstva i knjižnica, pisani su na tragu takva novoga shvaćanja historiografije i razumijevanja dvoznačnosti u hrvatskoj povijesti knjige i tiskarstva. Članci se bave temom pograničja u regionalnom tisku: rad Vesne Čučić Prvi tiskari u Dubrovniku (Mlečanin Carlo Antonio Occhi bio je prvi dubrovački tiskar), članak Mirise Katić Marina Battara, prva zadarska tiskarica (odnos prema ženi), Tiskarska djelatnost u Šibeniku od 1870. do 1948. godine Ivane Zenić. Bruno Dobrić piše o nakladništvu na njemačkom jeziku u Puli od druge polovice 19. stoljeća do 1918, a Vid Lončarić o tiskarskoj djelatnosti Ivana Sangille u Varaždinu u prvoj polovici 19. stoljeća. Rad Mihaele Kovačić Ex libris Bajamonti u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu vrijedan je prilog povijesti privatnih knjižnica u Splitu te poznavanju načina prikupljanja knjiga za te knjižnice. Inače se o velikim privatnim knjižnicama u hrvatskome knjižničarstvu malo pisalo pa opsežan posao tek predstoji. Prvo ime hrvatskoga knjižničarstva, povjesničar knjige Aleksandar Stipčević, bavi se svojom čestom temom, cenzurom nad knjigama, u radu Tiskari kao cenzori u Hrvatskoj: 1945–1990. Teme cenzure nikada dosta, pogotovo o cenzuri u doba komunizma, jer su tadašnji cenzori bili i radišni i efikasni. Mogli bismo reći da su radovi Milana Pelca Od primanja do stvaranja: hrvatska grafika 15. i 16. stoljeća i Ennija Stipčevića Paltašić, Dobrićević: bilješke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo ponajviše na tragu onoga čime je profesor Šime Jurić zaslužio hrvatsku znanost, inkunabulistike. Vrijedni su prilozi i Jelene Lakuš o višejezičnosti nakladništva u Dalmaciji u prvoj polovici 19. stoljeća, Nadie Bužleta o tiskarstvu i nakladništvu u Istri od 1859. do 1941. te Nade Bezić o koncertnim programima i plakatima u Zbirci arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu. Posebno bih upozorio istražitelje na vrijednost onih radova u ovom broju »VBH« koji sadrže bibliografije tiskanih djela pojedinih tiskara, odnosno popise knjiga vezane uz određenu temu: Ennio Stipčević donosi popis glazbenih inkunabula u Hrvatskoj, Vesna Čučić popise knjiga koje su tiskane u prvim dubrovačkim tiskarama, Vid Lončarić popis tiskovina tiskanih kod Sangille u Varaždinu 1821–1831, a Nada Bezić popise koncertnih programa i plakata tiskanih u zagrebačkim tiskarama. Smatram da ni ovako vrijednim dvobrojem »VBH« hrvatski knjižničari nisu još odradili dug prema profesoru Šimi Juriću. Valjalo bi početi raditi na pripremanju znanstvenoga skupa posvećena djelu profesora Šime Jurića, skupa koji bi se više posvetio prinosu koji je dao Šime Jurić hrvatskoj inkunabulistici, poznavanju ranoga hrvatskoga tiskarstva i istraživanju crkvenih knjižnica u Hrvatskoj, što smatram da su bile središnje teme profesorova rada, odnosno njegov kanon.

Željko Vegh