Vijenac 320

Kazalište

KAZALIŠNI GLOBUS

Koljada — čovjek za sve funkcije

Koljada — čovjek za sve funkcije

slika


Moskva Nikolaj Koljada kultna je figura suvremenog ruskog kazališta. Re-datelj, glumac, dire-ktor, urednik, izdavač, profesor, najizvođeniji ruski suvremeni dra-matičar, a nema ni pedeset. Iako ga ruskom gledateljstvu nije potrebno posebno predstavljati, protekli je tjedan u Moskvi protekao u njegovu znaku; kazalište iz Jekaterinburga koje nosi njegovo ime predstavilo se nizom predstava u Suvremeniku i Mejerholjd centru. Najveći dio izvedbi čine predstave koje je Koljada u svom manje–više one–man–theatreu napisao i postavio na scenu, a dodan im je Gogoljev Revizor (koji se igra u blatu, pa prvi redovi publike dobiju plastične pokrivače), također u režiji Koljade te njegova vizija Klaustrofobije Konstantina Kostenka. Osim produkcija, predstavljanje će se sastojati i od scenskih čitanja novih komada, što je također jedna od djelatnosti Koljadine off–scene.


Kolonijalni stereotip ili scensko čudo?


slika


Stratford na Avonu Jedan od najuzbudljivijih događaja na tradicionalnom festivalu Sabrana djela u Shake-speareovom rodnom mjestu, a koji se održava svakoga lip-nja i slavi bardov rad, u ovom je izdanju indijska multilingvalna produ-kcija Snoviđenja u noć ivanjsku. U režiji Tima Supplea fantazmago-rična produkcija okuplja dvadese-tak glumaca iz svih krajeva Indi-je, inspiraciju nalazeći u djelu Iana Kotta i Petera Brooka, ali i u indijskoj kazališnoj tradiciji. Produkcija je u Indiji, gdje je gostovala na brojnim scenama, izazvala i oduševljenje i kontroverze; jedni su joj pjevali panegirike, drugi ustvrdili kako obnavlja kolonijalne stereotipe, a prve reakcije sa stratfordske izvedbe također su raznovrsne. U onom što je kazalištu najbitnije, produkcija je uspjela: nitko s nje ne izlazi ravnodušan!


Handke ipak na (slovenskoj) sceni


slika


Ljubljana Peter Handke posljednjih je dana u centru pozornosti — jedni ga skidaju s repertoara, drugi optužuju za podržavanje fašizma, treći skupljaju potpise kako bi omogućili igranje njegovih drama zalažući se za slobodu govora. Postavljanje komada Podzemni blues iz 2004. izazvalo je kontroverze u Sloveniji; i ovdje su jedni zahtijevali neigranje pisca nepodobnog čak i za Comédie Francaise, dok se veći dio kulturne javnosti priklonio scen-skom predstavljanju čovjeka čiji je najveći grijeh što je volio Miloševića. Podzemni blues drama je sa zbivanjem u podzemnoj željeznici koja putuje po planetu s fiktivnim i stvarnim postajama. Na maloj sceni ljubljanske Drame postavio ju je Jernej Lorenci, jedan od najzanimljivijih redatelja mlađe generacije, a u glavnoj ulozi Divljeg muškarca još je jednu izuzetnu ulogu ostvario Janez Škof. Publika Handkea možda ne voli, ali njegova predstava odlično ide!


Pacino u mirisu Salome


slika


Los Angeles U neposrednoj blizini Hollywooda Peter Handke nije netko tko bi uzbudio publiku, tamošnjoj publici treba netko poznatiji, primjerice Al Pacino. Gledatelje koji hrle na Wildeovu Salome u režiji slavnoga glumca koji igra Heroda, nisu omele tvrdnje kritike kako je Pacino reprizirao svoju ulogu iz filma Miris žene, »jedino je neobjašnjivo zašto se komad zove Salome«. Očito je Pacinova po-java na sceni kritičare inspirirala na duhovitost pa je tako dru-gome ova produkcija »križanac Luckastog profesora i Lica s ožiljkom«. Salome, koju je Wilde napisao za tada slavnu Saru Bernhardt, neće međutim završiti samo na sceni; govori se da će film, kojemu je predstava tek prva stepenica, u Pacinovoj režiji već sljedeće godine biti jedan od glavnih kanskih favorita!


Jasen Boko

Vijenac 320

320 - 8. lipnja 2006. | Arhiva

Klikni za povratak