Idilični svijet djetinjstva

Slikovnica djetinjstva, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja, Rijeka, 18. svibnja – 18. lipnja 2006.

Idilični svijet djetinjstva

Upravo u najdražem rekvizitu — igrački, vidljiva je neograničena moć dječje mašte. Bez obzira na obiteljski status igračka (kupljena lutka od kaučuka ili home made krpena lutka) imala je povlaštenu poziciju omiljena sugovornika i suputnika djetinjstva

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja u Rijeci proslavio je Međunarodni dan muzeja s poveznicom Muzeji i mladi posjetitelji unutar izložbe Slikovnica djetinjstva (kustosice Mirjane Kos Nalis) s brojnom publikom, osobito onom najmlađom. Riječ je o izložbi etnografskog i kulturno–povijesnog, ponajprije kulturološkog i humanog karaktera posvećenoj djeci i djetinjstvu. Postav obuhvaća stotinjak muzealija i prikupljenih predmeta, raspoložive izvore i građu s kraja 19. te iz prve polovice 20. stoljeća. Razigrani komunikativni mozaik slika, riječi i predmeta interaktivno je otvoren prigodnim programom s pjesmom vrtićarca iz Viškova, gegovima Gradskog kazališta lutaka Rijeka, improvizacijskom dramaturgijom mladog Mladena Kušeca i malog naturščika te zvučnom kulisom dječjih brojalica. Istraživanje muzeološki nedovoljno istražena i prezentirana fenomena, u humanističkim znanostima afirmirana tek u dvadesetom stoljeću, posvećeno je malima i velikima, struci i laicima. Kao vremeniti prikaz i priča o djeci — djetinjstvu na riječkom prostoru, predan na prisjećanje, uživanje, pamćenje. Zanimljiva, pomnim izborom, te polukružnim postavom panoa i eksponata jasno i pregledno ocrtana tema osvojila je atrij Muzeja kružnom komunikacijom predmeta i posjetitelja. Ophod je s vanjske strane mapiran galerijom fotografija uglednih riječkih autora s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Giacomo Luzzatto, Ilario Carposio, Edmund Jelušić, Antonio D’ Ancona...). Muzeografska pomagala u obliku uvećanih fotografskih izvornika — raznovrsnih dječjih te obiteljskih portreta, ponudili su poniranje pogleda u detalj i cjelinu. Dječju pozu, gestu, stav, zaustavljenu u igri, naručju majke (rjeđe i oca). Dokumentiranu prigodom posebnih prilika — skupnog snimka dječjeg vrtića, božićne proslave, karnevala... Tehnikom i veličinom posebno se ističe oleografija kostimirane djece obitelji Ružić na riječkom karnevalu 1904. autora Ilarija Carposija (SKZ Mažuranić – Brlić Ružić). Svijet djetinjstva »kao izvorište i polazište cjelokupnog življenja, ... prva upečatljiva iskustva i doživljaji, osnovni maniri odgoja, percepcija dobrog i lošeg, intenzivna radost i mračni strahovi«, u unutarnjem su polukrugu evocirani svojevrsnim 3D–albumom atributa djetinjstva, uporabnim predmetima, opremom i odjećom, igračkama, raznovrsnim memorabilijama, uspomenama na rođenje te nacrtima prvih dječjih vrtića u Rijeci. Zanimljivom izložbom komparativne građe urbane i prigradske sredine — kolijevke, prekrivači, povoji, kolica, zviždaljke, lepeze, plišani medvjedići... Tako saznajemo (ili se prisjećamo) da su riječke majke moderne jer djecu nisu čvrsto povijali u faše, nego u pelene koje su učvršćivali vrpcama. I djevojčice i dječaci odijevani su za svečanije prilike te snimanje u bijele haljinice. Kolica — karoce pripadala su opremi imućnijih obitelji, kao i kupovne lutke u lijepim haljinama. Upravo u najdražem rekvizitu — igrački, vidljiva je neograničena moć dječje mašte. Bez obzira na obiteljski status igračka (kupljena lutka od kaučuka ili home made krpena lutka) imala je povlaštenu poziciju omiljena sugovornika i suputnika djetinjstva. Kuhinja, šivaći stroj, staklene kuglice — špekule, olovni vojnici, kocke za slaganje ... pobudili su posebnu pozornost posjetitelja. Dijelom muzealizirani u staklenim vitrinama, dijelom u slobodnom prostornom postavu, omogućili su virtualni ulazak u igru, ali i promišljanje — osvještavanje današnjeg trenutka. »Danas odraslima, ali i djeci, uz brzo življenje i kronično pomanjkanje vremena te velik utjecaj medija koji nam svakodnevno plijene pozornost, ostaje vrlo malo vremena za komunikaciju, druženje, a ponajmanje za igru« (Iris Biškupić Bašić, predgovor kataloga). Projekt je kao otvaranje muzeja, ne/materijalne baštine mladima, važan i zbog suradnje kustosa s kazivačima Rijeke i okolice, kao i Muzeja te riječkih ustanova u kulturi. Posebnost obilježavanja ovogodišnjega Međunarodnog dana muzeja jest izložba polaznika Dječjeg vrtića Delfin Bajka – sve što želim znati o vitezu autorice muzejske pedagoginje Denis Nepokoj, pokrenuta radionicom u postavu Zbirke starog oružja Muzeja.

Ksenija Orelj