Čembalistički blijesak

Hrvatski barokni ansambl zaključio je sezonu neplaniranim, ali vrlo efektnim i studioznim programom, u kojem se iskazala mlada generacija čembalističke škole prof. Višnje Mažuran na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Te večeri 28. svibnja podij HGZ–a krasila su tri vrlo lijepa čembala na kojima je muziciralo četvero vrsnih umjetnika, Linda Mravunac Fabijanić, Sanda Majurec Zanata, Krešimir Has i Pavao Mašić. U raznim kombinacijama izvodili su koncerte za dva i tri čembala Johanna Sebastiana Bacha (BWV 1061, 1060, 1067 i 1063) uz pratnju koncertmajstorice HRBA–e Laure Vadjon, violinistice Tanje Tortić, violista Danka Burića, violončelista Krešimira Lazara i kontrabasistice Helene Babić. Donedavno na margini interesa i mogućnosti, čembalo je upravo nastojanjima ugledne čembalistice Višnje Mažuran postao popularan instrument. Nakon dugogodišnjeg umjetničkog iskustva umjetnica se velikim žarom posvetila promociji čembala u našoj sredini i odgoju mladih. Stasali su novi mladi čembalisti, za njih se pišu nova djela, nabavljaju se novi instrumenti, sve se više muzicira i nastupa — pojedinačno i grupno. Nastao je pravi čembalistički procvat, pa je i HRBA iskoristila iznimnu prigodu da svoj barokni repertoar upotpuni bisernim zvucima čembala, na tragu svoje specifične povijesno osviještene interpretacije. Predstavljen je nadasve zanimljiv i rijetko izvođen program u kojem su se svi sudionici potrudili da izvrsno pripremljenim i muzikalnim solistima pruže profesionalnu i nadahnutu suradnju.

Praizvedba Ivane Lang

Vrijednost umjetničkoga djelovanja pijanistice Tamare Jurkić Sviben potvrđuje se u proučavanju djela hrvatskih skladatelja. Nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u razredu prof. Jurice Muraia ona se usavršavala kod prof. Vladimira Krpana i upravo završava magisterij s temom valorizacije opusa Božidara Kunca i Ivane Lang. Već je ranije održala recital Kuncovih klavirskih sonata, a 1. lipnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u sklopu Majstorskog ciklusa HRT–a praizvela je Koncert za glasovir i orkestar op. 22 Ivane Lang. Ivana Lang bila je rijetka predstavnica hrvatskoga ženskog skladateljskog pisma u 20. stoljeću. Bila je pijanistica, pa je dio opusa posvetila i tom instrumentu. Svoj jedini Koncert za glasovir i orkestar napisala je 1944. i konačno ga revidirala potkraj života 1981, ali on nikada nije bio javno izveden. Djelo zrcali sve bitne značajke autoričina stila »od dramatične liričnosti i lirske dramatičnosti do grotesknosti«. Unutar melodijske raznolikosti naziru se i prepoznatljivi motivi istarskoga folklora, a pri orkestraciji poslužila se uz veliki simfonijski orkestar i omiljenim zvucima harfe i udaraljki. Djelo obiluje sekvencama, a završava efektnim Rondom. Solistica ga je dostojno predstavila uz vrlo dobru suradnju Simfonijskog orkestra HRT–a pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka. Na programu je bila još vrlo lijepa Uvertira u d–molu op. 49 Dore Pejačević i 1. simfonija u B–duru op. 38, Proljetna, Roberta Schumanna .

Kogan, Milenković i Zagrebačka filharmonija

Ugledni ruski dirigent Pavel Kogan, sin slavnih violinista Leonida Kogana i Elizabete Giljels, bio je uoči Domovinskog rata dvije godine šef dirigent Zagrebačke filharmonije. Danas je umjetnički ravnatelj moskovskoga Državnog simfonijskog orkestra, ali je uz ostale obveze redovit gost i Zagrebačke filharmonije. Najčešće predstavlja ruski repertoar, pa je tako i na koncertu 2. lipnja u KDVL izveo dvije manje poznate ruske skladbe – 1. suitu u D–duru op. 43 Petra Iljiča Čajkovskog i izbor iz baletne glazbe Rajmonda op. 57 Aleksandra Konstantinoviča Glazunova. Središnja točka pripala je gostu Stefanu Milenkoviću, izvanrednom violinistu na pragu tridesete godine života i svojeg dvijetisućitog nastupa. Da podsjetimo, Milenkoviću, rođenu 1977. u Beogradu, bile su samo tri godine kada je kao čudo od djeteta prvi put javno nastupio izgradivši u međuvremenu veliku svjetsku karijeru. Tom prigodom ponovno nas je osvojio ljepotom tona na svojoj novoj violini plemenite boje i savršenom interpretacijom popularne Poeme za violinu i orkestar u Es–duru Ernesta Chaussona, uz sugestivnu pratnju orkestra pod znalačkim vodstvom maestra Kogana. Vrijedno je spomenuti da je Stefan Milenković nastupio s istim programom dva dana poslije i na festivalu u Mostaru, gdje je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja izvela i 5. simfoniju Ludwiga van Beethovena, a maestro Kogan ponovno nastupa uz Zagrebačku filharmoniju 9. lipnja u Lisinskom sa još jednim rijetkim repertoarnim djelom – 13. simfonijom Dmitrija Šostakoviča uz sudjelovanje basa Nikolaja Didenka, Muškog zbora HRT–a i Muškog akademskog zbora Ivan Goran Kovačić.

Trio Orlando i Mozart

U povodu 250. obljetnice rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta Trio Orlando je 23. svibnja priredio Večer Mozarta u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest. Bio je to dobrotvorni koncert u suradnji s Lions Clubom Grič u korist završetka projekta sanacije Instituta radi otvaranja javnosti. Tom prigodom predstavljeno je drugo izdanje CD–a Trija Orlando snimljena 1991. u povodu petogodišnjice djelovanja s Mozartovim djelima u izdanju Croatia Recordsa (Trio u C–duru KV 548, Divertimento u B–duru KV 254 i Trio u G–duru KV 564). Na programu koncerta izveden je međutim 2. glasovirski trio KV 496 u G–duru i još bolje 1. glasovirski kvartet KV 478 u g–molu, u kojem je uz violinista Tonka Ninića, pijanista Vladimira Krpana i violončelista Andreja Petrača nastupio kao gost violist Krešimir Pustički.

Višnja Požgaj