Autoriteti i djela

»Republika«, mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, gl. ur. Ante Stamać, god. LXII, br. 4, Društvo hrvatskih književnika, Školska knjiga, Zagreb, travanj 2006.

Tema travanjskog broja »Republike« nova je Gramatika hrvatskoga jezika autora Josipa Silića i Ive Pranjkovića. Temat se sastoji od četiri teksta, od kojih prvi, onaj Mirka Petija, govori o hrvatskom jeziku u novoj gramatici; iduća dva obrađuju pojedine dijelove Gramatike (Fonologija, morfonologija i morfologija u Gramatici hrvatskoga jezika Josipa Silića i Ive Pranjkovića Bernardine Petrović te Sintaksa i funkcionalni stilovi u gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta Josipa Silića i Ive Pranjkovića Lane Hudiček), a temat zaključuje Riječ na predstavljanju ‘Gramatike hrvatskoga jezika’ Marka Samardžije. U tekstu Mirka Petija naglašava se da »uz to što je filološki događaj, u užem strukovnom smislu riječi, pojava je nove gramatike za život određene zajednice u širem društvenom smislu i kulturni događaj prvoga reda«, što »pogotovo vrijedi za tzv. mali jezik tzv. malog naroda«. Peti je u vrlo zanimljivu i dinamično pisanu tekstu kratko izložio nedostatke gramatikâ koje su u protekla četiri stoljeća, od gramatike ilirskoga jezika Bartola Kašića izdane 1604, govorile o hrvatskom jeziku. Autor naglašava kako je Silićeva i Pranjkovićeva Gramatika tek jedna od malobrojnih hrvatskih gramatikâ »koje ne pristaju biti filološkim instrumentom ideološko–političke opstojnosti hrvatskoga jezika, nego pokušavaju primarno (p)ostati filološkim instrumentom njegove kulturološke opstojnosti«. Peti ne zaobilazi prigovore navedenom izdanju, no ističe kako je ono bitno unaprijedilo opis hrvatskoga jezika i time taj jezik još više približilo njegovim govornicima. Nova »Republika« od književnih priloga donosi poeziju Ante Stamaća (Zdvojbe) i Pere Mioča (Ciklus: Sjetne i nimalo sentimentalne pjesme), priču Borisa B. Hrovata (Čovjek koji je umro), izbor iz Preludija tišine Krešimira Brlobuša, ulomak iz romana Pola suze ili Mimi Krešimira Brlobuša. Slijede tekstovi Dioniz s Apolonovim srcem Ivice Župana napisan u povodu osamdesete godišnjice rođenja Miljenka Stančića te rad Gorana Krnića Alegorija u hrvatskoj latinističkoj književnosti. Uz stalne rubrike Kritike i DHK-Kroniku u »Republici« možemo još pročitati i esej Radosna vijest o »trinaestom apostolu«, u kojem se Zvjezdana Timet osvrće na buru koju je proljetos podiglo Evanđelje po Judi. Iznoseći put koji je taj koptski spis iz trećeg stoljeća prešao u posljednjih dvadesetak godina autorica ne dovodi u pitanje povijesnu vrijednost dokumenta, no oštro se suprotstavlja senzacionalizmu koji ga prati. Svoj komentar Zvjezdana Timet sažela je u dva pitanja: »Bi li se (Juda) ubio da je Učitelja izdao iz puke zloće?« i »Tko bi se ubio zato što je poslušao autoritet i učinio nešto korisno?«

Goran Ivanišević