Zaha Hadid za Beč

Posljednjih godina Beč je mnogo uložio u rekon-strukciju devetog okruga, smještena uz Du-navski kanal, kojim dominira zdanje toplane čiju je veselu šarenu vanjštinu osmislio Friedenreich Hundertwasser. Nakon zahvata duž Wagnerove metropolitenske željezničke linije, čiji su impozantni lukovi udomili poslovne i zabavne sadržaje, u projekt se uključila Zaha Hadid s projektom triju stambenih blokova na samoj obali kanala, vrijednim deset milijuna eura. Elevirane na tanašne betonske stupove isprepletene sa starim ciglenim lukovima, zgrade su namijenjene studentima i profesorima obližnjeg ekonomskog fakulteta, a izgradila ih je kompanija SEG, poznata po rekonstrukciji četiri gasometara u trećem bečkom okrugu. Kondominij je opremljen dodatnim sadržajima poput praonice rublja, terase (površine 700 četvornih metara), garaže za bicikle, restorana i kafića, a njegovih 29 namještenih apartmana (veličine od 32 do 142 m2) predviđeno je za iznajmljivanje na razdoblje od 6 do 24 mjeseca i svi su već bili rezervirani prije nedavne svečanosti otvaranja kompleksa.

Vizija novoga središta Los Angelesa

Stvaranje istinskoga živog gradskog centra u aglomeraciji tako raspršenoj kao što je Los Angeles čini se nemogućom misijom, no ne i za lokalnog arhitektonskog maga svjetskog glasa Franka Gehryja, čija vizija za Veliku gradsku aveniju predviđa upravo to — formiranje do sada nepostojećega gradskog središta. Projekt vrijedan 750 milijuna dolara prva je faza zahvata teška 1,8 milijardi dolara, kojim će se Velika avenija pretvoriti u pješački javni prostor s mnoštvom javnih sadržaja i dvama neboderima (od 47 i 25 katova visine), prvima koje Gehry projektira za grad u kojem obitava. Izgradnja prve faze započinje u prosincu, a završava 2009. Cijeli kompleks, kada bude zavr-šen 2014, sadržavat će na površini od 9 jutara 40.000 četvornih metara prodajnoga prostora, hotel s 275 soba i stanove za 2.600 stanovnika. Cilj je stvoriti novo gusto isprepleteno središte kao magnet za 17 milijuna stanovnika i 24 milijuna posjetitelja što svake godine dolaze u južnokalifornijsku metropolu.

Pallazo Grassi ponovno otvorena

Venecijanska palača Grassi ponovno je otvorena 30. travnja nakon adaptacije prema projektu Tadaa Anda, koji je u potpunosti redizajnirao predvorje. Nakon što nije uspio ostvariti plan o izgradnji muzeja u Parizu, na mjestu nekadašnje tvornice Renault na otoku usred Seine, francuski bogataš i kolekcionar François Pinault odlu-čio je udomiti svoje umjetnine u Veneciji te je angažirao japanskog arhitekta, inače autora pobjedničke ideje na internacionalnom natječaju za pariški muzej Pinault-ove zbirke, za studiju prilagodbe venecijanske palače potrebama njegove zbirke. Pinault je Palazzo Grassi kupio od obitelji Agnelli, koji su 1986. rekonstruirali palaču u izložbeni centar prema zamisli arhitektice Gae Aulenti. Dvjesto radova odabrano je za inauguracijsku izložbu, postavljenu do 1. listopada, koja pod naslovom Kuda idemo? — pitanje Paula Gauguina što ga je ponovno postavio Damien Hirst skulpturom iz 2000, prezentira samu kolekciju te provocira refleksije o humanim kondicijama.

Poetika inženjerskih objekata

U Njemačkom arhitektonskom muzeju (DAM) u Frankfurtu u tijeku je izložba pod naslovom Jean Prouvé: poetike tehničkih objekata, posvećena opusu legendarnog francuskog arhitekta i inženjera Jeana Prouvéa. Pionir prefabrikacije i industrijskoga načina građenja bio je jedan od najinovativnijih inženjera i dizajnera prošlog stoljeća, koji je razvio koncept zida zastora. Nakon što se proslavio izvornim produkt–dizajnom, Prouvé se početkom pedesetih posvetio isključivo arhitekturi, a u nizu njegovih realizacija ističu se Maison du Peuple u Clichyju (1937–9) (u suradnji s Beaudouinom i Lodsom), kao istaknuti primjer funkcionalizma, te aluminijske kuće kod Meudona (1949–1950), koje su tehnološki bile znatno ispred vremena. Izložba ostaje otvorena do 27. srpnja.

Vinko Penezić