Vijenac 319

Kulturna kronika

KULTURNI INFO

Izabrani novi članovi HAZU

Izabrani novi članovi HAZU

slika


Zagreb, 18. svibnja: U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održana je izborna skupština na kojoj su izabrani novi članovi Akademije u kategorijama članstva redoviti član, dopisni član i član suradnik. Sjednici izborne skupštine prisustvovalo je 117 redovitih članova Akademije, pa je skupština imala potrebnu dvotrećinsku većinu za donošenje odluka o izboru. Iznadpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Akademije izabrani su za redovite članove: Zvonko Posavec (Razred za društvene znanosti), Pavao Rudan (Razred za prirodne znanosti), Ivica Kostović i Željko Reiner (Razred za medicinske znanosti), Dunja Fališevac (Razred za filološke znanosti), Zvonimir Mrkonjić (Razred za književnost), Boris Bućan, Dinko Kovačić i Branko Kincl (Razred za likovne umjetnosti), Nikša Gligo (Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju) te Marin Hraste i Vlasta Piližota (Razred za tehničke znanosti). Za dopisne članove HAZU izabrani su: Paul Garde, Erik Goles Chacc, Ján Jankovič, Ivan Katić, Berislav Klobučar, Guntram Koch, Zdenko Rengel, Dieter Söll i Zlatko Ugljen. Za članove suradnike Akademije izabrani su: Dragutin Feletar i Slobodan Kaštela (Razred za društvene znanosti), Nikola Kallay, Mirko Primc (Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti), Marijan Herak, Nikola Ljubešić, Damir Viličić, Igor Vlahović, Igor Anić i Vladimir Bermanec (Razred za prirodne znanosti), Iva Dekaris, Željko Sutlić, Vjekoslav Jerolimov (Razred za medicinske znanosti), Ranko Matasović (Razred za filološke znanosti), Mladen Machiedo (Razred za književnost), Mladen Obad–Šćitaroci, Željka Čorak, Zvonko Maković, Zlatan Vrkljan (Razred za likovne umjetnosti) te Marko Ruždjak (Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju). Nakon ovogodišnjih izbora u Akademiji ima ukupno 154 redovita člana, zatim 142 dopisna člana i 97 članova suradnika. Svečano proglašenje i predstavljanje novih članova Hrvatske akademije održat će se u petak, 9. lipnja 2006, u 11.00 sati u palači Akademije na Zrinskom trgu 11.


Nagrade Festivala glumca

Trinaesti Festival glumca održan je od 13. do 22. svibnja. U deset dana publika je u Vukovaru, Iloku, Vinkovcima, Županji i Orašju u BiH vidjela osamnaest kazališnih predstava, koje je izabrao selektor Joško Ševo. Tročlani ocjenjivački sud, koji su činili Vida Jerman, Anita Schmidt i Zvonimir Jelačić Bužimski, najboljom je predstavom proglasio Vrata do, dok su glumačke nagrade Fabijan Šovagović pripale Mirku Soldanu i Andreji Balgojević za uloge u predstavi Zločin na kozjem otoku Talijanske drame riječkog HNK, te Tatjani Bertok–Zupković (Desdemona, HNK Osijek) i Borisu Svrtanu (Ptičice, Gavella). Nagrada Ivo Fici za najbolju mladu glumicu pripala je Nataši Janjić (Što ćemo sad, KNAPP, Zagreb).


Dodijeljene Nagrade Milka Trnina


slika


Zagreb, 21. svibnja: U foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu uručene su tradicionalne Nagrade Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika koje se dodjeljuju od 1958. Godišnju Nagradu Milka Trnina za posebno uspješan i zapažen nastup u Republici Hrvatskoj tijekom 2005. dobili su Cynthia Hansell–Bakić, Dalibor Cikojević te Duo Maja i Goran Bakrač. Diplomu Milka Trnina za 2005. dobili su Gudački kvartet Sebastian, Ansambl Cantus i Dubrovački simfonijski orkestar. O nagradama je odlučivao Upravni odbor Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika (HDGU–a) u sastavu Pavle Dešpalj (predsjednik žirija), Božena Ruk Fočić, Ante Živković, Neven Belamarić, Darko Petrinjak, Berislav Šipuš, Mladen Janjanin i Prerad Detiček (predsjednik HDGU).


3. zagrebački sajam knjiga


slika


Treći zagrebački sajam knjiga održava se od 16. do 27. svibnja u Profil Megastoreu, a na njemu nastupa više od dvjesto izdavača, koji knjige prodaju uz veliki popust. Izdavači izlažu knjige, ali i predstavljaju cjelokupnu šestomjesečnu produkciju na gotovo stotinu promocija, na kojima će nastupiti dvjestotinjak književnika, urednika i kritičara pa će tijekom dva sajamska tjedna svaki ljubitelj književnosti moći steći vrlo preciznu sliku o stanju hrvatskog izdavaštva i novim knjigama hrvatskih i svjetskih pisaca.


Izložen Apoksiomen


slika


U povodu 18. svibnja, Međunarodnoga dana muzeja, u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba Hrvatski Apoksiomen, na kojoj je glavni izložak restauriran dvije tisuće godina star antički kip atlete. Izložbu prati opsežna dokumentacija od pronalaska djela sve do završetka restauratorsko–konzervatorskih radova. Autor je izložbe arhitekt Branko Silađin. Ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je na otvaranju da je riječ o jednom od najvažnijih arheoloških nalaza. »Hrvatski Apoksimeon obogatio je hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu«, rekao je Biškupić.


Zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja

Zagreb, 12. svibnja: Hrvatski sabor prihvatio je Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. Usvajanjem Konvencije, činom kojim je Sabor uključio odredbe te konvencije u hrvatsko zakonodavstvo, potvrđena je važnost koju Hrvatska daje poticanju i promicanju kulturne raznolikosti. U raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici gotovo svih saborskih klubova i stranaka jednoglasno je poduprto usvajanje Konvencije te je naglašeno kako je riječ o jednom od najvažnijih dokumenata koji Sabor donosi u ovom sazivu. Konvencija potiče države potpisnice na posebnu skrb o zaštiti raznolikosti kulturnih izričaja, kako unutar državnih granica, što se posebno odnosi na prava manjinskih kultura i pripadnika manjina, tako i u odnosu među državama, gdje je osnovni cilj poticati ravnomjerniju razmjenu kulturnih proizvoda i usluga kako bi se osiguralo da tržišta kulturnih dobara budu što bogatija i raznolikija. Pluralizam i razumijevanje temelj su za stvaranje demokratskog ozračja u kojem se poštuju ljudska prava, promiče i potiče dijalog i uvažavanje svih kultura.


Nagrada Adelaide Ristori Kseniji Prohaska


slika


Cividale, 11. svibnja: Direkcija međunarodnog talijanskog festivala Mittelfest iz Cividale del Friuli priopćila je da su članovi žirija nagrade Adelaide Ristori, koja se dodjeljuje najboljoj glumici festivala od 1997, odlučili za prošlogodišnji festival nagraditi hrvatsku dramsku umjetnicu Kseniju Prohaska za njezinu interpretaciju u monodrami Marlene Dietrich. Ksenija Prohaska prva je glumica izvan Italije kojoj je dodijeljena ta nagrada, koja nosi ime najpoznatije talijanske glumice 19. stoljeća rođene u Cividaleu.


Nagrade festivala malih scena


slika


Rijeka, 10. svibnja: Nagrade na Međunarodnom festivalu malih scena, koji je od 3. do 10. svibnja održan u Rijeci, dijelio je stručni žiri u sastavu: Darko Gašparović, Željka Turčinović, Vili Matula, Nikola Ristanovski, Svetlana Bojković: Nagrada Veljko Maričić za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi Sclavi (Emigrantova pjesma), Kazališnog studija Farma u pećini, Prag, nagradu Anđelko Štimac za najbolju režiju dobio je Kama Ginkas (Rotšildova violina). Nagrada Veljko Maričić dodijeljena je u još deset kategorija: za glavnu mušku ulogu Erminu Bravu (Helverova noć); za glavnu žensku ulogu Mirjani Karanović (Helverova noć); za epizodnu ulogu Editi Karađole (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja) i Arini Nesterova (Rotšildova violina) Za najboljega mladog glumca / glumicu nagrađena je Elena Brumini (Zločin na kozjem otoku). Nagrada za dramaturgiju nije dodijeljena. Za scenografiju nagrađen je Damir Zlatar Frey (Zločin na kozjem otoku), za kostimografiju Alan Hranitelj (Kaspar i Hodnik), za scensku glazbu Hrvoje Crnić Boxer (Zločin na kozjem otoku), za oblikovanje svjetla Gleb Filshtinsky (Rotšildova violina). Posebna nagrada za glumačku suigru dodijeljena je ansamblu predstave Vrata do... Zagrebačkoga kazališta mladih iz Zagreba. Odlukom žirija »Novog lista« u sastavu: Miljenko Marin, Svjetlana Hribar, Zlatka Zubanović, nagrada Mediteran za najbolju glumačku kreaciju dodijeljena je Erminu Bravu. Nagrada Dalibor Foretić za najbolju predstavu po ocjeni publike pripala je predstavi Helverova noć.


Nagrađene morske orgulje


slika


Barcelona, 9. svibnja: Između 207 europskih projekata o modeliranju javnoga prostora, pristiglih na natječaj koji je organizirao španjolski CCCB (Centro de Cultura contemporanea di Barcelona), zadarske Morske orgulje arhitekta Nikole Bašića proglašene su najboljom novom intervencijom u urbanom prostoru.


Hrvatska na sajmu u Cannesu


slika


Zagreb, 9. svibnja: U Ministarstvu kulture održana je konferencija za novinare o predstavljanju Hrvatske na Sajmu u Cannesu. Od 17. do 28. svibnja Hrvatska će se u Cannesu predstaviti s osam filmova – četiri dugometražna i četiri kratkometražna (Put lubenica Branka Schmidta, Karaula Rajka Grlića, Što je muškarac bez brkova Hrvoja Hribara, Što sa sobom preko dana Ivone Juka, U susjedstvu grada Joška Marušića, Lift Zrinka Ogreste, Silencijum Davora Međurečana i Marka Meštrovića te Teorija odraza Darka Bakliže), a imat ćemo zajednički paviljon sa Slovenijom, što svjedoči o izvrsnim odnosima sa slovenskim Ministarstvom kulture, rekao je ministar kulture Božo Biškupić. U prilog toj tvrdnji ministar je najavio da će na sljedećem Interliberu Slovenija biti zemlja gost. Nastupom u Cannesu obilježit će se pedeset godina Zagreb filma i šezdeset godina Jadran filma, a održat će se i zajedničko predstavljanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Slovenskog filmskog sklada. Ministar je istaknuo kako su hrvatski filmovi sve bolji pa je najavio i agresivniju pomoć Ministarstva. Projekt hrvatskoga predstavljanja u Cannesu vodi Antonia Dubravka Camerud, viša stručna savjetnica u Ministarstvu kulture.

Vijenac 319

319 - 25. svibnja 2006. | Arhiva

Klikni za povratak