Büchnerova nagrada Oskaru Pastioru

Njemačka Berlinski autor Oskar Pastior dobitnik je Nagrade Georga Büchnera, koju predaje Njemačka akademija za jezik i književnost. Akademija je Pastiora, rođena 1927, opisala kao »metodičnog maga jezika«, koji je stvorio djelo »visoke radikalnosti«. Rođen u Hermannstadtu, danas rumunjskom Sibiuu, na kraju Drugoga svjetskog rata, Pastior je deportiran u radni logor u Sovjetskom Savezu. Nakon studija germanistike, 1968. iskoristio je studijski boravak u Beču za bijeg na zapad. Poznat i kao prevoditelj, Pastior je ponajprije cijenjen po eksperimentalnoj lirici i prozi, pod utjecajem dadaizma. U Berlinu živi od 1969, kad je objavio i prvu knjigu u Njemačkoj, zbirku Vom Sichersten ins Tausendste. Pastior je 1997. primio Nagradu Horsta Bieneka, a 2002. Nagradu Ericha Frieda. Büchnerova nagrada, vrijedna 40.000 eura, smatra se najvažnijom njemačkom književnom nagradom, a Pastioru će biti predana u listopadu na ceremoniji u Darmstadtu. Prošle godine nagrada je dodijeljena Brigitte Kronauer, a među prijašnjim su dobitnicima i Gottfried Benn, Friedrich Dürrenmatt, Heinrich Böll, Erich Kästner, Günter Grass, Elfriede Jelinek.

Predane španjolske nacionalne književne nagrade

Španjolska Na svečanosti u Santanderu, u prisutnosti španjolske ministrice kulture Carmen Calvo, predane su nacionalne nagrade za književnost za 2005. godinu. Nagrade dodjeljuje Ministarstvo kulture u jedanaest kategorija, za knjigu objavljenu protekle godine, te za životno djelo. U toj kategoriji, dotiranoj s 30.000 eura, koja se, uz Nagradu Cervantes, smatra jednom od najvažnijih španjolskih nagrada, ove godine odaje se priznanje Joséu Caballeru Bonaldu. Za poeziju je nagrađen José Corredor–Matheos za zbirku El don de la ignorancia, a za esej José Luis Pardo Torío za La regla del juego. Posthumno se za beletristiku nagrađuje Albert Méndez Borra za Los girasoles cigeos, zbirku priča o Građanskom ratu, objavljenu samo nekoliko mjeseci prije njegove smrti, a za dramsku književnost Alberto Miralles za komad Metempsicosis, također preminuo prošle godine.

Izdavačka nagrada Grinzane–Cavour kući Suhrkamp

Italija Voditeljica njemačke izdavačke kuće Suhrkamp Ulla Unseld–Berkéwicz dobitnica je talijanske izdavačke nagrade Grinzane–Cavour, dotirane s 10.000 eura. Nagradu već šestu godinu za redom predaje torinsko Društvo Cavour osobama iz međunarodnog izdavaštva, a njome se podsjeća na prije deset godina preminula talijanskog izdavača Giulia Bollatija. Ulla Unseld–Berkéwicz vodi Suhrkamp Verlag od smrti svoga supruga Siegfrieda Unselda 2003. Među dosadašnjim su dobitnicima nagrade Hans Magnus Enzensberger, André Schiffrin, Antoine Gallimard i Odile Jacob te Jorge Heraldo.

Umro pjesnik Stanley Kunitz

SAD U dobi od točno sto godina u New Yorku je umro pjesnik i dobitnik Pulitzerove nagrade Stanley Kunitz. Autor, čiji rad obuhvaća razdoblje od osamdeset godina, posljednju je knjigu, The Wild Braid: A Poet Reflects on a Century in the Garden objavio prošle godine. Pulitzerovu nagradu za liriku dobio je 1959. za zbirku Selected Poems, 1928–1958, a 1995. dodijeljena mu je i National Book Award. Cijeloga života bio je pacifist, odbio je služiti vojsku, a poslije se angažirao protiv Vijetnamskog i Iračkog rata.

Nova Havelova knjiga nakon petnaest godina

Češka Dugogodišnji češki predsjednik Vaclav Havel nakon petnaest godina vraća se književnosti. Havel je na Praškom sajmu knjige predstavio dugo očekivanu knjigu dnevničkih zapisa Prosim strucne, prvu od 1991, od kada su u Češkoj izdavane samo zbirke njegovih predsjedničkih govora. Prosim strucne obuhvaća njegova razmišljanja o vremenu predsjednikovanja, od 1989. do 2003, ali obuhvaća i pasaže o svakodnevici. Prema navodima izdavača, Havel priprema i novi kazališni komad.

Umro Aleksander Zinovjev

Rusija Sovjetski disident, filozof i pisac Aleksander Zinovjev umro je u 83. godini u Moskvi. Kao mladić kritizirao je Staljinov kult i stoga je 1938. zatvoren u psihijatrijsku kliniku, u ratu se priključio Crvenoj armiji i postao vojni pilot, a poslije je nastavio studij, da bi doktorirao na temi Karla Marxa. Kritičar sovjetskih vlasti, više je puta kažnjavan, da bi mu 1978. bilo oduzeto sovjetsko državljanstvo, te sljedeća dva desetljeća provodi u Münchenu. Profesionalnu je afirmaciju doživio tek u inozemstvu, gdje je objavio više od četrdeset knjiga iz filozofije i sociologije, te romane, među njima Zjapeće visine, Homo sovjetikus, Svijetla budućnost i Katastrojka. Godine 1994. se, gotovo istodobno s ruskim nobelovcem Aleksandrom Solženjicinom, prvi put vratio u Rusiju, da bi se pet godina poslije i trajno nastanio u Moskvi.

Iva Krtalić Muiesen