Zanos pisma

»Književna Rijeka«, časopis za književnost i književne prosudbe, gl. ur. Davor Velnić, DHK – Ogranak u Rijeci, Rijeka, proljeće 2006.

U proteklih desetak godina izlaženja »Književna Rijeka« uobličila se u književni časopis koji potiče nove, inovativne pristupe književnim problemima i samoj literaturi, s težnjom da što više prostora posveti mladim, odnosno manje afirmiranim imenima. Ni najnoviji ovogodišnji broj u tome nije nikakva iznimka, a ono čime se ipak malo izdvaja iz uobičajena koncepta proze, poezije i književnoteorijskih tekstova jest otvaranje nove rubrike posvećene — pismu. Već iz uvodnika Davora Velnića, u kojem se u pristupu problematici pisma uz znanstvenost naglašava i važnost zanosa, očito je da »Književna Rijeka« ni ovdje ne namjerava odstupiti od svoje provokativno–inventivne formule. Prvi tekstovi objavljeni u novoj rubrici tako sa zanosom, ali i snažnom znanstvenom argumentacijom, donose dvije vrlo zanimljive teme. Slavomir Sambunjak u znakovito naslovljenu članku Ključni obrat glagoljske Zakletve od zla oblaka kao interpretaciju manje razumljiva dijela teksta Zakletve iz Tkonskoga zbornika nudi nagomilavanje kletvenih formula. Antun Nodilo u Noemogramima, pak, na zanimljiv način spaja simboliku i slovne znakove. Nešto klasičniji časopisni postav otvara proza. Uz porciju domaćih priča, koje donekle dijele zajednički motiv seksualnosti, odnosno fantastični nazivnik, proljetno izdanje donosi i kratak izbor iz strane proze. Dvojica etabliranih bolivijskih književnika, Germán Arauz Crespo i César Verduguéz Gómez, osim iste godine rođenja, u dvjema predstavljenim pričama dijele i sličan, pomalo fantastičan prikaz zbilje, u kojoj jedan divlji bik raste do neba, a jedna djevojčica sanja smrt zle bake. Nešto opširniji blok poezije predvode redom domaća i uglavnom ženska imena. Kao najzanimljiviji možda se mogu izdvojiti stihovi dviju pjesnikinja, koje su ovdje predstavljene i kratkim biografijama — Klare Polak–Poljarević te mlade dubrovačke gimnazijalke Mile Pavićević. Osim proze i poezije, od ostalih tematskih rubrika karakterističnih za većinu kulturno usmjerenih časopisa, »Književna Rijeka« donosi kratak osvrt na kazališnu 2005. godinu, književne prikaze te tri eseja u čijem su žarištu tri domaća autora — Janko Polić Kamov, Vatroslav Cihlar i Dubravka Ugrešić. Mali koncepcijski odmak proljetno izdanje »Književna Rijeka« zaključuje književnom razmjenom. Naime, kao odgovor na predstavljanje osam autora okupljenih oko časopisa u Makedoniji, desetak stranica broja donosi izbor radova suradnika makedonskoga književnog časopisa »Sovremenost« iz Skopja. Iz svega spomenutog očito je da, uz već očekivanu raznovrsnost i aktualnost sadržaja, »Književna Rijeka« u 2006. ulazi još poletnije te s još većim ambicijama, koje, barem na osnovi ponuđenog u ovom broju, nisu nimalo neutemeljene.

Jelena Gluhak