Razlomljena energija

Razlomljena energija

Iako su slike iz ciklusa Kalevala apstraktne, iz njih je moguće iščitati različite konotacije. Takvo što čini i sam autor, pronalazeći na njima dijametralno različite motive. Guste naslage boje i iznimno gust namaz pridodaju vibrantnosti površine i drugu, odnosno treću, dimenziju

U novozagrebačkom naselju Sopot nalazi se Porezna uprava Ministarstva financija, a u toj je zgradi na prvom i drugom katu svojevrsna unutrašnjeg dvorišta otvorena velika izložba slika Krunislava Stojanovskog Kristali. Krunislav Stojanovski, rodom iz Skopja, završivši Likovnu akademiju u Zagrebu, intenzivno slika, a usto osmišljava kulturne projekte. U Poreznoj upravi predstavio je nekoliko ciklusa. To su Kristali, Kalevala, Energije i nekoliko zasebnih radova, a svi su nastali unatrag dvanaestak godina. Raspored slika na dva kata Porezne uprave omogućuje nam prepoznavanje glavnih smjernica umjetnosti Krunislava Stojanovskog. Radovi iz ciklusa Energije koje nam je predstavio Stojanovski nastali su u posljednjih nekoliko godina i odlikuju se polokovskim izljevima na podlogu koja vibrira organskim, crnim oblicima na bijeloj podlozi. Ekspresija, toliko bitna za cjelokupan njegov opus, izvire kao rezultat energetskih slojeva »moćnog i sočnog slikarstva«, kako je te radove u katalogu opisao Enes Quien. Apstraktne kompozicije iz ciklusa zbroj su šarolikih osjećaja koji izlaze na površinu. Plohe koje čine podlogu, svojevrsni graničnici kojima se povezuje akcija tankih niti prolivene boje i prljavština bijele koja prevladava slikom rezultiraju intenzivnom energijom, koja je u konačnici dala naslov ciklusu. Širok spektar boja, ekspresivan potez i iznimna dinamika plohe glavne su odrednice ciklusa Kalevala, nastala na slikarevim spoznajama s kojima se susreo tijekom tromjesečnog boravka u Finskoj 1998. Kalevala je finski ep iz 8. stoljeća koji govori o nastanku svijeta, a specifičan je u odnosu na sve ostale epove i mitove koje poznaje Europa. Finske narodne priče, likovi kao što su Kantele, Ilmarinen, Lemminkainen i Wainamoinen, magijski i mitološki diskurs te skandinavske zemlje postali su imaginarni i podsvjesni motivi njegovih slika. Iako su slike iz ciklusa Kalevala apstraktne, iz njih je moguće iščitati različite konotacije. Takvo što, nakon konačnog rezultata, čini i sam autor, pronalazeći na njima dijametralno različite motive. Guste naslage boje i iznimno gust namaz pridodaju vibrantnosti površine i drugu, odnosno treću, dimenziju. Treći ciklus koji nam predstavlja Stojanovski je nazvao Kristali. Ciklus od jedanaest radova različitih dimenzija nastajao je od 1995. do danas. Taj pak ciklus karakteriziraju raznoliki oblici iz kojih Stojanovski, mijenjajući ih, istražuje boju kao materiju. Među ostale radove, izvan tri ciklusa, Stojanovski nam je predstavio dva akrilika s naslovom Brod te dva ulja na platnu Hommage aa Kandinsky. Tri ciklusa jasno se razlikuju. No, iako na prvi pogled nemaju, osim u apstrakciji, dodirnih točaka, sočnost koju Quien spominje itekako se provlači svakim njegovim radom. Melodioznost i ritmičnost također su obilježja koja Quien izdvaja. Ekspresivna apstrakcija bila bi, po mom skromnom mišljenju, pravednija dijagnoza slikarstva Krunislava Stojanovskog nego apstraktni ekspresionizam. Formati kojima se služi Stojanovski nisu ujednačeni i samo pokazuju kako se on odlično snalazi i u malim i u većim i u velikim formatima. Kako je i sam rekao, njega slikarstvo smiruje, dobro se osjeća slikajući. Vidljivo je to iz svih radova koje nam je predstavio u Novom Zagrebu.

Marko Kružić