Ispod i iznad zakona

Ispod i iznad zakona

Nepobitno je da će film Nemoguća misija 3 ostvariti dostatan tržišni učinak, a i u nas će ga gledateljstvo zacijelo prihvatiti. No, njegova kvalitativna razina ne može potvrditi takav status

Treće ostvarenje sada već filmskoga serijala Nemoguća misija iznova zorno svjedoči o tržišnoj isplativosti remakea–prilagodbe te tzv. sequela, jer prvobitno filmsko djelo s tim naslovom (Brian De Palma, 1996) uistinu je i remake i filmska prilagodba istoimenoga televizijskog serijala nastala pod stvaralačkim nadzorom Brucea Gellera (1966). Kako je prokušani predstavnik tzv. movie brats De Palma uprizorio vrstan akcijski triler, izrazita odnosa slikovnog i narativnog, nikoga nije začudilo da su holivudski producenti zbog tržišne isplativosti prvenca posegnuli za sequelom (John Woo, 2000). Nema dvojbe da je Woo usprkos znatnom redateljskom umijeću i akcijskoj kvaliteti toga ostvarenja ipak uprizorio manje uspješan film, no još dostatno tržišno isplativ da bi dobio nasljednika, ovogodišnju Nemoguću misiju 3 u redateljskoj izvedbi J. J. Abramsa. I bespogovorno možemo ustvrditi da je taj film razmjerno dobro, ali i rutinsko holivudsko produkcijsko ostvarenje, ostvarenje što će gledatelju prikazati obilje akcijskih pothvata središnjih junaka, pothvata koji vrludaju na granici vjerojatnosti i uvjerljivosti, zatim zaplet prepun iznenadnih obrata i privlačnih svjetskih lokacija te glavnu glumačku zvijezdu Toma Cruisea, koji u središnjoj ulozi Ethana Hunta osigurava i više nego pristojan odaziv gledateljstva. Sam je zaplet i ovaj put društveno i vremenski uvjetovan. Ako je u prvencu nesklad individualca i zakonske ustanove čijim je on dijelom za posljedicu imao i njegovo zakonom nebranjeno djelovanje, drugi je film u serijalu posvetio pozornost ne samo terorizmu nego i opasnostima od biološkog oružja, odnosno pomahnitalih laboratorijski proizvedenih virusa čije izmicanje nadzoru može naštetiti cjelokupnom čovječanstvu. Tako i u ovogodišnjem ostvarenju antagonist (Phillip Seymour Hoffman) zakonski naizgled nedodirljiva položaja djelovanjem potpomaže nemirima diljem više kontinenata, ali pritom uživa i skrivenu, no učinkovitu potporu američke zakonske ustanove, jer omogućava i posljedično vojno djelovanje američkih postrojbi. Središnji je junak, dakako, izložen mnogim pogibeljima, kao i nerazumijevanju ustanove u kojoj djeluje. Ovom prigodom, ipak, opasnost je znatno osobnija, upravo zbog toga što je ugrožena i njegova netom začeta obitelj, odnosno bračna družica. Taj je junak okružen malenom skupinom privrženika koji ne prezaju prekoračiti zadane im ovlasti ne bi li održali osobni moralni pristup međusobne privrženosti. Kako su bez zaleđa zakonskog, ili ih predstavnici institucije izdaju surađujući s antagonistom, njihovi su postupci u dvostrukom žrvnju opasnosti. Nije teško zaključiti da su središnji likovi oblikovani uglavnom arhetipski, a karakterizacija im se ostvaruje više akcijskim djelovanjem nego u dijaloškim dijelovima. Takvim je pristupom uspostavljena opreka sa središnjim antagonistima čija rječitost podcrtava i izraženu okrutnost postupaka. Neprestani obrati u zapletu zagovaraju i naglašen akcijski karakter ovoga filma. No, akcijski je karakter gotovo kinetički, zbivanja i središnji likovi u neprestanu su kretanju, a nedvojbeno su takvom filmskom stanju pripomogli i redateljsko–snimateljsko –montažerski postupci. Dinamična kamera, često izvan temeljne ravnoteže kadra te mjestimična primjena retoričnih stvaralačkih postupaka strukturalnom su izvedbom montaže zadobili punu vrijednost. Nepobitno je da će film Nemoguća misija 3 ostvariti dostatan tržišni učinak, a i u nas će ga gledateljstvo zacijelo prihvatiti. No, njegova kvalitativna razina ne može potvrditi takav status.

Tomislav Čegir