Biškupić u Freiburgu otkrio poprsje kardinala Stepinca

Freiburg, 7. svibnja Ministar kulture Božo Biškupić darovao je crkvi Srca Isusova u Freiburgu u Njemačkoj poprsje blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, rad akademskoga kipara Ante Jurkića. Svečanost u Freiburgu počela je euharistijskim slavljem koje je, u zajedništvu s trojicom hrvatskih svećenika franjevaca koji djeluju u Njemačkoj — Alojzijem Duvnjakom, Ivanom Badurinom i Josipom Belićem, predvodio velečasni Georg Heussler. Otkrivajući spomen–poprsje ministar Biškupić rekao je da se današnjom svečanošću ostvarila ideja koja slijedi nauk Ivana Pavla II i Benedikta XVI te potvrđuje kardinala Stepinca, hrvatskoga mučenika i blaženika, simbolom koji nas i danas nadahnjuje i daje duhovnu snagu. Ovdje u Freiburgu današnjim činom potvrđuje se hrvatska kulturna misao sljubljena s vjerom, misao koja je uvijek željela uspostaviti dijalog s drugima, čuvajući pritom svoje civilizacijske zasade, temeljene na baštinjenim vrijednostima, rekao je. »Uvjereni smo da će bista kardinalu Stepincu ostati generacijama koje dolaze kao podsjećanje na jednog od najsvjetlijih dostojanstvenika Crkve u Hrvatskoj. Blaženik Stepinac simbolizira svojom žrtvom i brojne Hrvate žrtve križnih putova i hrvatske domoljube koji su tu svoju ljubav i žrtvu pokazali i u Domovinskom ratu boreći se za slobodnu Hrvatsku«, istaknuo je ministar Biškupić. O važnosti događaja za hrvatske vjernike u Freiburgu govorila je i predsjednica Njemačko–hrvatskoga društva u tom gradu Gisela Holter–Arnold. Tom je prigodom ministru Biškupiću zahvalila na daru, istaknuvši da će današnji događaj još više učvrstiti dobre prijateljske odnose među članovima tog društva.

Festival Hrvatske u Stuttgartu

Stuttgart, 6. svibnja Festival Republike Hrvatske u Stuttgartu otvorio je ministar kulture Božo Biškupić. Festival, koji se održava pod pokroviteljstvom hrvatskoga premijera Ive Sanadera i premijera njemačke savezne države Baden–Württemberg Günthera H. Öttingera, započeo je plesnim hrvatsko–njemačkim duom Oko sokolovo i otvaranjem izložbe Hrvatski spomenici na UNESCO–ovu popisu zaštićene svjetske baštine te izložbom plakata zagrebačkoga HNK.

Dvotjedni program festivala održava se u Multimedijskom centru Treffpunkt Rotebühlplatz, u organizaciji Ureda za kulturu grada Stuttgarta. U programu festivala bilo je i otvaranje izložbe Ive Pervana Boje Hrvatske, književni susret s Mirom Gavranom, najprevođenijim hrvatskim autorom, kao i izvedba njegova kazališnog komada Kako ubiti predsjednika. Ministar znanosti, obrazovanja i športa na Festivalu Hrvatska u Stuttgartu susreo se s učenicima i učiteljima hrvatske nastave u Njemačkoj te održao predavanje Hrvatska – društvo temeljeno na znanju. Održan je i koncert u čast Milka Kelemena, nekoliko plesnih programa, a festival završava koncertom Matije Dedića.

Igoru Mandiću nagrada HND–a za životno djelo

Zagreb, 3. svibnja HND–ovu nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobio je novinar i publicist Igor Mandić, a novinar i urednik Hrvatske televizije Goran Milić proglašen je novinarom godine 2005. na svečanoj dodjeli nagrada Hrvatskoga novinarskog društva, u povodu Svjetskog dana slobode medija. Milić je dobio 488, a njegov protukandidat za novinara godine Dragutin Hedl iz Feral Tribunea 412 glasova od ukupno 977 članova HND–a koji su glasovali.

U suradnji s HND–om, ove godine prvi put novinarsku nagradu Robert Schuman za najbolje novinarske radove (pisane, televizijske i radijske) u praćenju pitanja Europske Unije i podizanju svijesti javnosti na putu Hrvatske u Uniju dodijelila je Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj. Za pisano novinarstvo nagradu je dobio novinar »Vjesnika« Bruno Lopandić, za televizijsko novinarstvo voditelji HTV–ove emisije Euromagazin Tina Šimurina i Dragan Nikolić, a za radijsko novinarstvo urednica emisije Abeceda europskih integracija Radija 101 Zrinka Vrabec–Mojzeš. Nagrade je uručio šef Delegacije Vincent Degert, rekavši da Hrvatska ima vrlo jasan i određen put prema Europskoj Uniji. Predsjednik HND–a Dragutin Lučić Luce predao je i ostale HND–ove novinarske nagrade za 2005, pa je tako priznanje HND–a Milan Grlović za izniman prinos u radu uručeno umirovljenom fotoreporteru Valentu Grobenskom, umirovljenom novinaru bivšega Radija Zagreb Dragi Modriću te fotoreporteru Nenadu Roberšaku. Nagrade Marija Jurić Zagorka dobili su za vijest–izvještaj novinarka »Večernjeg lista« Tanja Božić, za reportažu novinar »Vjesnika« Milan Jelovac, za intervju novinarka »Jutarnjeg lista« Orlanda Obad, za kolumnu novinar »Jutarnjeg lista« Branimir Pofuk, za istraživačko novinarstvo novinarka »Slobodne Dalmacije« Nataša Škaričić, a za novinsku karikaturu i ilustraciju Krešo Skorzet (»Večernji list«).

U kategoriji radijskoga novinarstva nagradu Marija Jurić Zagorka za reportažu dobio je novinar Hrvatskoga radija Željko Roško, za istraživačko novinarstvo novinarke tog radija Branka Jovičić i Vasva Mazela, a za najbolje uređenu radijsku emisiju urednica Hrvatskog radija Morana Panjkota. U kategoriji televizijskog novinarstva istu nagradu za vijest / izvještaj dobio je novinar RTL–a Igor Bobić, za reportažu HTV–ov novinar Robert Zuber, za televizijsko istraživačko novinarstvo novinar Nove TV Ernest Marinković, za najbolje uređenu televizijsku emisiju urednik HTV–ova nedjeljnog Dnevnika Goran Milić, a za unapređenje novinarskoga izraza novinar RTL–a Robert Knjaz. Nagrada Žarko Kaić za snimateljske priloge pripala je Saši Ilijašu (Kanal RI 22 i RTL), nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju Patriku Maceku (»Večernji list«), nagrada Ivan Fabijan za najbolju fotografiju s područja kulture i umjetnosti dodijeljena je Ratku Mavaru (»Vjesnik«), a nagrada Pavao Cajzek za fotoreportera godine za ukupan fotoreporterski rad dodijeljena je Robertu Aniću.

Imenovano nacionalno Vijeće za informacijsko društvo

Zagreb, 2. svibnja Na osnovi Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo iz 2004. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o imenovanju predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo. Miroslav Kovačić imenovan je predsjednikom Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo, a za članove su imenovani Nataša Mikuš, Antun Palarić, Mario Horvatić, Miljenko Pavlakovi, Branka Šulc, Darko Dvornik, Dragan Schwarz, Dubravko Sabolić, Nives Sandri, Leo Budin, Neven Vrček, Ana Keglović Horvat i Darko Gulija.

Pohvale za Dva igrača s klupe u SAD

New York, 2. svibnja Film hrvatskoga redatelja i scenarista Dejana Šorka Dva igrača s klupe prikazan je na Filmskome festivalu Tribeca u New Yorku, u službenom natjecateljskom programu u prepunoj dvorani kina Lincoln Square. Publika je odlično reagirala na hrvatsku komediju i dugim pljeskom pozdravila njezino prikazivanje, redatelja Šorka te glumce Gorana Navojca, Borka Perića, Tarika Filipovića i Doru Lipovčan, koji su dugo odgovarali na pitanja. Šorak je istaknuo da je nakon srdačna prijama publike te odlična prikaza u listu »The New York Times« film već postigao uspjeh. Američka publika prepoznala je komične situacije o dvojici mladića, Hrvatu i Srbinu, koje obavještajac zbog sličnosti s krunskim svjedocima obrane angažira za svjedoke pred Haaškim sudom. »New York Times« je naglasio kako su Dva igrača s klupe zabavna komedija iz Hrvatske i jedno »od istinskih otkrića ovogodišnjeg festivala«. Dva igrača s klupe prvi je hrvatski film i prvi cjelovečernji igrani film iz zemalja regije koji sudjeluje na festivalu Tribeca.

Nagrade za Konjanika u Houstonu

Washington, 1. svibnja Film Konjanik Branka Ivande dobitnik je dviju glavnih nagrada na međunarodnom filmskom festivalu WorldFest u Houstonu u Teksasu. Na 39. filmskom festivalu WorldFest Ivandin Konjanik dobio je u konkurenciji 55 igranih filmova iz 37 zemalja nagradu za najbolji strani film te nagradu žirija za najbolji igrani film u kategoriji povijesnoga filma. Nagrada za najbolji strani film Alfa sastoji se u replici Fabergéova jajeta vrijednoj pet tisuća dolara. Nagradu Alfa na ovom američkom filmskom festivalu do sada su dobili i velikani američkog i svjetskog filma poput Stevena Spielberga, Georgea Lucasa, Spikea Leeja i Olivera Stonea. Ivanda je kazao kako mu nagrada znači mnogo jer ju je dobio na »odličnom B–festivalu«, među koje spada WorldFest Houston. Ivanda je također koscenarist za film Konjanik, zajedno s Ivanom Aralicom, prema čijem je istoimenom romanu i rađen. Dodjeli nagrade prisustvovala je i glavna glumica filma Zrinka Cvitešić. Film Konjanik govori o životu na granici između Europe i Otomanskog Carstva u 18. stoljeću putem ljubavne priče dvoje mladih ljudi, katolika i muslimanke. Ivanda je na WorldFestu dobio i treću nagradu, nagradu za izvorni scenarij Moć sudbine, prema kojem namjerava snimiti film.

Biškupić u Španjolskoj

Granada, 27. travnja Na poziv ministrice obrazovanja i kulture Španjolske Carmen Calvo, ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić boravio je u Granadi na konferenciji o međukulturnom dijalogu. Glavna tema konferencije bila je dijalog kultura u Europi i izvan njezinih granica, u skladu s projektom Komisije da 2008. bude godina interkulturnog dijaloga. Polazišna točka konferencije bila je kultura danas kao čimbenik povezivanja, rasta, identiteta i dijaloga među ljudima. Tijekom dvodnevne konferencije održano je nekoliko radnih sastanaka o međukulturnom dijalogu između Europe i trećih zemalja, s posebnim naglaskom na europsko–mediteranski i ibersko–američki kontekst, sudjelovanje civilnoga društva u interkulturnom dijalogu, a govorilo se o ulozi regija i lokalnih korporacija i mehanizmima za razmjenu kulturnih dobara.

Nuklearna fizika u zaštiti kulturne baštine

Zagreb, 27. travnja Institut Ruđer Bošković i Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), uz supotpisništvo Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, potpisali su sporazum o suradnji kako bi ojačali razvoj i uporabu eksperimentalnih tehnika nuklearne fizike u restauraciji i zaštiti kulturne baštine u Hrvatskoj. Temelj ugovora jest dugogodišnja suradnja Laboratorija za interakcije ionskih snopova Instituta i Prirodoslovnog laboratorija HRZ–a. Snažnu je potporu razvoju primjene nerazornih nuklearnih tehnika u analizi i zaštiti kulturne baštine u Hrvatskoj prošle godine dala i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Ta središnja svjetska organizacija, koja promiče miroljubivu primjenu nuklearnih znanosti, osigurala je četvrt milijuna dolara za nabavu najsuvremenijih eksperimentalnih uređaja i školovanje nekoliko naših mladih znanstvenika u primjeni tih uređaja za ispitivanje i restauraciju umjetnina. S obzirom da nuklearne tehnike ne oštećuju predmete ispitivanja, danas se u svijetu naširoko koriste pri dijagnostici stanja objekta koji se restaurira, pri nadzoru postupka sanacije te u istraživanju novih konzervatorsko–restauratorskih metoda. U okviru dosadašnje suradnje dvaju laboratorija IRB–a i HRZ–a nabavljen je prijenosni spektrometar za rentgensku fluorescentnu analizu, kojim je znatno ubrzana postojeća analiza anorganskih pigmenata u bojama i premazima rabljenim pri izradi umjetnina. Ujedno je omogućeno i vrlo točno ispitivanje sadržaja metala u legurama i ostalom materijalu od kojeg su umjetnine načinjene. Prenosivost uređaja dodatno pridonosi kvaliteti restauratorskih poduhvata, jer se analiza može obaviti i na terenu.