Umrla Muriel Spark

Velika Britanija Škotska spisateljica Muriel Spark, autorica romana The Prime of Miss Jean Brodie, umrla je u 88. godini u Italiji, gdje je živjela više od 25 godina.

Rođena u Edinburghu 1918. pod imenom Muriel Sarah Camberg, u židovskoj obitelji, kao devetnaestogodišnjakinja poslana je u tadašnju Južnu Rodeziju da se uda za škotskog učitelja Sydneyja Sparka. U Britaniju se vratila nakon razvoda 1944, gdje je neko vrijeme radila u Foreign Officeu. Autorica niza romana, kratkih priča, pjesama i opusa književne kritike, rano je počela pisati, no prvi je roman, The Comforters, objavila s 35 godina. Za njime su uslijedile mnoge knjige, među kojima su poznatije Memento Mori, The Ballad of Peckham Rye i The Girls of Slender Menas, a po nekoliko njezinih knjiga snimljeni su i filmovi. Pisala je i biografije, objavila studije Mary Shelley i Johna Masefielda te sestara Brontë. Šezdesetih godina preselila je u Italiju, a u kasnijim godinama prešla na katoličanstvo, što se odražavalo u veliku dijelu njezine zrelije proze. Dobitnica je nacionalnog britanskog ordena kao i brojnih književnih nagrada, među njima Nagrade T. S. Eliota 1992. i Britanske književne nagrade 1997. godine, a po njoj je nazvana i nova škotska književna nagrada, predana prvi put ove godine kanadskoj autorici Margaret Atwood.

Novi spisi u ostavštini braće Grimm

Njemačka Berlinska gradska biblioteka obogatila je ostavštinu braće Grimm dvama vrijednim spisima.

Zahvaljujući »velikodušnoj privatnoj donaciji« biblioteka je dobila korekturne listove njemačkoga rječnika s rukopisom dodanim napomenama Jacoba Grimma. Njemački rječnik pripada među najvažnija djela braće Jacoba i Wilhelma Grimma, na kojemu su dvojica istraživača jezika i narodne književnosti radila od 1838. do smrti 1859. odnosno 1863. godine. Standardno djelo germanistike završeno je tek sredinom 20. stoljeća. Ostavština braće Grimm, koja se od 1919. u cijelosti nalazi u posjedu berlinske knjižnice, među najvažnijim je germanističkim ostavštinama, a sadrži i brojne dokumente iz rada na rječniku, ponajprije korespondenciju i oko 250 korekturnih listova.

Umro nizozemski autor Reve

Nizozemska Nizozemski autor Gerard Reve, jedan od najpoznatijih holandskih poslijeratnih pisaca, umro je u 82. godini od posljedica Alzheimerove bolesti.

Reve je debitirao kao romanopisac djelom De Avonden iz 1947, a njegova su često provokativna djela zbog eksplicitnih opisa seksa i homoseksualnosti izazivala velike polemike. Godine 1966. njegova je knjiga Nader tot U, u kojoj Reve opisuje kako se bog u liku magarca vraća na zemlju, izazvala skandal. Protiv Revea dva je puta podizana i sudska tužba zbog blasfemije, ali je oba puta oslobođen. Dugogodišnji uvjereni marksist, koji se poslije priklonio Rimokatoličkoj crkvi, a šezdesetih je godina otvoreno priznao svoju homoseksualnost, među najčitanijim je nizozemskim piscima. Dobitnik je brojnih nagrada, među njima i najviše nizozemske književne nagrade, P. C. Hooftprijs, te 2001. flamansko-nizozemske Nagrade za nizozemsku književnost.

Počeo novi proces protiv Pamuka

Turska Nakon što je u siječnju na pritisak Europske Unije prekinut proces protiv autora Orhana Pamuka, nositelj Mirovne nagrade nje-mačkog knjižarstva ponovo je na optuženičkoj klupi.

U građanskom postupku koji je započeo u Ankari, Pamuk se ponovo mora opravdavati pred optužbom za uvredu turskog naroda zbog izjava o progonu Kurda u Turskoj te armenske manjine u Osmanskom Carstvu. Pamuk je u veljači prošle godine jednom švicarskom listu rekao da je »u ovoj zemlji ubijeno trideset tisuća Kurda i milijun Armenaca, a nitko se ne usuđuje o tome govoriti.« Zbog tih je izjava Pamuku prijetila trogodišnja zatvorska kazna, no postupak je prekinut, ponajviše pod međunarodnim pritiskom. I dok Pamukov slučaj u inozemstvu dobiva velik publicitet, iz sličnih se razloga u Turskoj sudski gone i drugi autori, pa je isti dan kad i Pamuk i petero turskih novinara završilo na sudu zbog članka o jednoj zabranjenoj konferenciji o progonu Armenaca.

Frankfurtskom sajmu predan popis antisemitskih djela

Njemačka Centar Simona Wiesenthala Frankfurtskom je sajmu knjige, na izričitu molbu njegova direktora Jürgena Boosa, predao crnu listu otvoreno antisemitskih knjiga, koje bi trebale biti isključene s najvećeg svjetskog sajma knjige u listopadu. Organizacija popisuje sedam knjiga četiri arapske izdavačke kuće, koje su predstavljene na sajmu knjige u Casablanki u veljači. Među njima su novo izdanje Hitlerova Mein Kampfa te knjige koje Židove proglašavaju krivicima za napade 11. rujna, kao i one sa zemljovidima s kojih je uklonjena država Izrael.

Iva Krtalić Muiesan