Biškupić u Češkoj

Prag, 24. travnja Na poziv češkoga ministra kulture Vitezslava Jandaka ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić boravio je u Pragu. Tijekom susreta dvojica su ministara potpisala Program kulturne suradnje između Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva kulture Češke Republike 2006–2008. Program, među ostalim, definira suradnju ustanova i udruga na području kulture i umjetnosti, koja će pridonijeti afirmaciji kultura dviju zemalja. Suradnja se odnosi na glazbene i koncertne ustanove, galerije i muzeje, koji će izravno dogovarati razmjenu izložbi, poticat će se suradnja na području zaštite kulturne baštine u području restauracije pokretne i nepokretne baštine. Osim toga podupirat će se izravna suradnja knjižnica i stručnih knjižničarskih udruga i organizacija, suradnja pisaca i prevoditelja, izdavačkih kuća, kao i razmjena na području kinematografije. Programom je definirana i suradnja u području zaštite i očuvanja kulturnog i povijesnog nasljeđa hrvatske i češke nacionalne manjine. Ministar Biškupić u Obecnom dumu u Pragu otvorio je izložbu Secesija u Hrvatskoj. Izložba obuhvaća 550 izložaka iz muzeja, galerija, državnih arhiva, zavoda, ustanova, knjižnica i privatnih zbirki, a riječ je o iznimnu projektu Muzeja za umjetnost i obrt. Po raznovrsnosti i vrijednosti predmeta izložba je jedan od najvećih nastupa hrvatske kulture u inozemstvu. Izložba ostaje otvorena do 3. rujna.

Povrat kulturnih dobara

Zagreb, 24. travnja Drugi sastanak međudržavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske i SiCG održan je u Ministarstvu kulture Srbije u Beogradu, i u Novom Sadu. Na sastancima je provedeno utvrđivanje daljih prioriteta za povrat preostalih, procjenom ratne štete Ministarstva kulture Republike Hrvatske evidentiranih kulturnih dobara, iz SiCG u Republiku Hrvatsku, kao i preciziranje termina za povrat sakralnih kulturnih dobara i umjetnina u manastire Krupa, Krka, pravoslavnu crkvu u Boboti, predmeta Arheološkog muzeja u Zagrebu i Gradskog muzeja Vukovar iz pohrane u Vojvođanskom muzeju u Novom Sadu te ostalih prioriteta utvrđenih na prvom sastanku toga Povjerenstva održanu u listopadu 2005. u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Utvrđen je i način suradnje međudržavnoga Povjerenstva s ministarstvima unutarnjih poslova te nacionalnim biroima Interpola u RH i SiCG. Na sastanku koji vode predsjednica Hrvatskog povjerenstva Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture i predsjednik Povjerenstva SiCG Vladimir Tomčić, pomoćnik ministra kulture Republike Srbije, sudjelovali su članovi Povjerenstva, a izveden je i obilazak Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture te Vojvođanskog muzeja u Novom Sadu, u kojima je na restauraciji od početka devedesetih dio umjetnina iz Republike Hrvatske.

Priprema se kazališni leksikon

Zagreb, 22. travnja Akademik Nikola Batušić i teatrolog Boris Senker najavili su pokretanje Hrvatskoga kazališnog leksikona u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Potreba za kazališnim leksikonom u našoj kulturnoj, stručnoj i znanstvenoj javnosti neprijeporno je velika, a uvjeti za njegovu kvalitetnu izradu postoje, istaknuo je Boris Senker na tribini koju su organizirali Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa i Društvo hrvatskih književnika. Batušić i Senker naveli su da bi leksikon na blizu tisuću stranica imao otprilike 5000 natuknica u 120 do 150 tisuća redaka teksta te 2000 ilustracija. Na hrvatsku kazališnu umjetnost odnosilo bi se oko 30 posto građe, što bi bilo 36.000 do 45.000 redaka - najveći dio, dvadesetak posto, na dramu i dramsko kazalište, a ostalo na operu, operetu i mjuzikl, te na balet i ples. Drugi veliki dio bit će posvećen svjetskoj kazališnoj umjetnosti, koja će biti zastupljena sa 60 posto od ukupno predviđene građe, oko 72.000 do 90.000 redaka. U leksikon će biti uvršteno i teatrološko nazivlje, a četvrto poglavlje odnosit će se na tipizaciju članaka. Senker je najavio da je do sada napravljen abecedarij leksikona, a da bi se do kraja ove godine napisale natuknice od slova A do slova C. Očekuje se da će leksikon biti objavljen 2009. godine.

94 kandidata za Nazora

Zagreb, 21. travnja. U Ministarstvu kulture pod predsjedanjem akademika Milana Moguša održana je druga sjednica Odbora Nagrade Vladimir Nazor. Članovi Odbora razmatrali su čak 94 pristigla prijedloga za dodjelu Nazora. Trideset i četiri prijedloga stigla su za nagradu za životno djelo, a šezdeset je prijedloga stiglo za godišnju nagradu. Sjednici je bio nazočan i ministar kulture Božo Biškupić, koji je izrazio zadovoljstvo velikim brojem pristiglih prijedloga, kao i radom Odbora. O nagrađenima će odlučivati šest komisija, i to za književnost, glazbu, film, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, a s radom počinju idućega tjedna. Dodjela Nazor održat će se 19. lipnja 2006.

Stupila na snagu Konvencija UNESCO–a

Zagreb, 20. travnja Hrvatska je jedna od prvih zemalja koje su ratificirale Konvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, prihvaćene 2003. na 32. općoj skupštini UNESCO–a. Kako bi neka konvencija stupila na snagu, potrebna je ratifikacija trideset zemalja. Konvenciju je 20. siječnja 2006. ratificirala 30. zemlja te će tri mjeseca nakon toga datuma ona moći biti i pravovaljana. Do sada je proces ratifikacije proveden u Alžiru, Mauricijusu, Japanu, Gabonu, Panami, Kini, Srednjoafričkoj Republici, Latviji, Litvi, Bjelorusiji, Koreji, Sejšelima, Siriji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Mongoliji, Egiptu, Omanu, Dominikanskoj Republici, Indiji, Vijetnamu, Peruu, Pakistanu, Butanu, Nigeriji, Islandu, Meksiku, Senegalu, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Generalni direktor UNESCO–a, Koichiro Matsuura, vrlo je zadovoljan brzinom kojom su zemlje članice ratificirale dokument, samo dvije godine nakon njegova donošenja, jer to pokazuje iznimno zanimanje zemalja u cijelome svijetu za nematerijalnu kulturnu baštinu, koja traži posebnu njegu i zaštitu u današnje vrijeme globalizacije. Prema njegovim riječima riječ je o prijeko potrebnu dokumentu za zaštitu kulturne raznolikosti. UNESCO–va Konvencija pravni je dokument koji štiti nematerijalnu kulturnu baštinu i usmjerena je zaštiti usmene predaje, rituala, narodnih plesova, pučkog teatra, festivala i tradicionalnih zanata i umijeća. Svaka zemlja potpisnica obvezuje se da će čuvati i njegovati svoju nematerijalnu kulturnu baštinu uz sastavljanje reprezentativne liste nematerijalne baštine svoje zemlje kao i popisivanje one nematerijalne kulturne baštine kojoj je nužna hitna zaštita.

Vinko Brešan postao članom Europske filmske akademije

Zagreb, 17. travnja Hrvatski redatelj Vinko Brešan postao je, pozivom Upravnog odbora Europske filmske akademije, redovni član te filmske institucije. Taj poziv ujedno je i priznanje za dosadašnje uspjehe Brešanovih filmova, a on je, nakon Rajka Grlića, Dalibora Matanića, Borisa T. Matića, Zrinka Ogreste, Ivana Maloče i Arsena Ostojića, sedmi član Europske filmske akademije iz Hrvatske. Brešanov debitantski film Kako je počeo rat na mom otoku, sa tristo pedeset tisuća gledatelja, nakon američkoga filma Titanik najgledaniji je film u hrvatskim kinima od osamostaljenja Hrvatske. Brešanovi filmovi Maršal i Svjedoci nagrađivani su na festivalima u Karlovim Varima te u Berlinu. Svjedoci su izabrani među četrdeset najboljih europskih filmova 2004. i otkupljeni su za kino– i DVD–distribuciju u šesnaest zemalja, među ostalim u Sjedinjenim Državama, Rusiji i Meksiku.

Jergović proglasio Katunarića fašistom i pozvao ga da se ubije

Zagreb, 18. travnja U polemici započetoj objavom kritičkog teksta Miljenka Jergovića u »Jutarnjem listu« o boravku Michela Houellebecqa u Hrvatskoj Jergović je organizatora posjeta, pjesnika Dražena Katunarića, proglasio fašistom i pozvao ga da se ubije. »Jutarnji list« je objavom teksta proglasio polemiku zaključenom, uskrativši Katunariću pravo na odgovor. Kako predsjednik Hrvatskoga centra PEN–a Zvonko Maković nije smatrao potrebnim da javno osudi taj Jergovićev napad i uskraćivanje prava na odgovor u istom listu, Dražen Katunarić podnio je ostavku na mjesto potpredsjednika Hrvatskoga centra PEN–a. Maković je pak, zamjerajući Katunariću da mu se nije obratio prije ostavke, objavio da ne želi ulaziti u »verbalnu kloaku« koja je nastala polemikom.

10 000 knjiga za gradišćanske Hrvate

Beč, 14. travnja Grad Zagreb darovat će Gradišćanskohrvatskom centru u Beču deset tisuća knjiga, a Ured za kulturu grada Beča pomoći će u tehničkim pripremama za izgradnju knjižnice. Na sljedećem susretu Pavla Kalinića, pročelnika za kulturu zagrebačkoga Ureda, i njegova bečkoga kolege Andreasa Mailatha Pokornya trebao bi biti potpisan protokol o suradnji u području kulture.

Nagrada hrvatskom filmu u Wiesbadenu

Zagreb, 12. travnja Hrvatska redateljica Ivona Juka osvojila je, na 6. festivalu filmova srednje i istočne Europe Go East, filmom Facing the day, nagradu za najbolji dokumentarni film u glavnoj konkurenciji. Facing the day iscrpna je i nadasve ohrabrujuća analiza trojice zatvorenika, čiji životi dožive oslobađajuću promjenu u trenutku kada im se omogući sudjelovanje u kazališnom projektu, stoji u priopćenju žirija ovogodišnjeg festivala. Film, koji govori o sudbinama trojice zatvorenika Kazneno–popravnog doma Lepoglava i njihovu sudjelovanju u kazališnom projektu, baca »neiskvaren i od predrasuda oslobođen« pogled na život zatvorenika, od kojih su mnogi počinili teška krivična djela, stoji nadalje u priopćenju žirija humanitarne zaklade Hertie, koja dodjeljuje nagradu za dokumentarni film, dotiranu s deset tisuća eura. Film je producirala zagrebačka producentska tvrtka 4 Film. Ivona Juka sudjelovala je i u radu prošlogodišnje radionice Berlinale Talents, koji se održava u sklopu Berlinalea, a Facing the day njezin je prvi dugometražni dokumentarni film.

Riječka luka ostat će zaštićena

Zagreb, 11. travnja Kulturna baština riječke luke ostat će sačuvana, a razvoj joj neće biti ugrožen, istaknuo je ministar kulture Božo Biškupić na sastanku u Ministarstvu kulture Radne skupine za predlaganje rješenja obnove zaštićene spomeničke baštine u riječkoj luci. Biškupić je rekao da je riječka luka kao konačno rješenje navela mogućnost zaštite spomeničke baštine nasipanjem tzv. praškog pristaništa, kojim bi luka dobila pedesetak tisuća četvornih metara više prostora na kojem bi se mogao iskrcavati teret i omogućiti prolaz velikih kamiona. Zbog toga je odlučeno, u dogovoru s Gradom Rijekom i lučkom upravom da se izradi projektna dokumentacija za izgradnju nasipa u roku od osam mjeseci, dodao je Biškupić. Članica Radne skupine za rješenje obnove spomeničke baštine riječke luke ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar–Kitarović izrazila je zadovoljstvo tim prijedlogom, koji će omogućiti zaštitu baštine, razvoj luke i grada Rijeke, rekavši da će to biti temeljni projekt za razvoj riječkoga gospodarstva. Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako je očekivao takvo rješenje, koje se nalazi u gradskom prostornom planu. To je primjer gdje je kultura potaknula proširenje gospodarskog objekta, rekao je Obersnel te dodao da bi se u budućnosti moglo govoriti i o izuzimanju skladišta iz ovlasti lučke uprave. Predloženo rješenje prihvatili su Zdenko Bilić iz Hrvatskih željeznica, Bojan Hlača iz lučke uprave i akademik Boris Magaš u ime državnog Savjeta prostornog uređenja.