Ljudožder u mreži

Ljudožder u mreži

Marina Gržinić, Estetika kibersvijeta i učinci derealizacije, prev. Nebojša Jovanović, Multimedijalni institut mi2 – MaMa, Zagreb, Košnica – centar za komunikaciju i kulturu, Sarajevo, 2005.

Teorijski, ali i praktički aktivizam Marine Gržinić već je poprilično poznat hrvatskom intelektualnom općinstvu. Osim mnogobrojnih tekstova prevedenih na hrvatski — ponajvećma u »Zarezu« — autorica je 1998. u Zagrebu objavila i knjigu U redu za virtualni kruh. Osebujan intelektualni angažman Marine Gržinić ponajprije je filozofijski. No, osim njega, autorica je vrlo aktivna i u raznorodnim projektima vezanim uz umjetničke aktivističke geste i projekte. Mogli bismo reći da tako teoriju proširuje i multimedijski. Stoga nije nikakva neobičnost da je knjiga Estetika kibersvijeta i učinci derealizacije objavljena u zagrebačkom Multimedijalnom institutu, mi2. Prvi dio knjige Evropa, kibersvijet i (realni) drugi koristi se tzv. obrnutom analizom. Naime, autorica iz perspektive svojevrsna pogleda Drugog razmatra implikacije Prvoga, kapitalističkog svijeta. Iz te vizure svijet Kapitala, ili Imperija (Hardt & Negri), ne pokazuje se u uzajamnu odnosu prema geopolitički komplementarnom Drugom i Trećem svijetu. Sve je tek jednosmjeran »ljudožderski akt Zapada«! U tekstu o matricama estetskog i političkoga, gdje se govori i o svojevrsnoj spekralizaciji Europe — a sve na tragu Derridaove knjige o Sablastima Marxa — Gržinić iznosi, psihoanalizom nadahnutu, teoriju o dvostrukosti Europe. S jedne strane, zapadni pogled vidi svoje istočne susjede kao nedjeljiv ostatak, odnosno kao drek — iz Lacana izvedena ekstimnost te iz Žižeka deriviran ekskrement. No, umjesto dreka, istočni subjekt može se prepoznati i kao čudovište. To je druga matrica (samo)prepoznavanja. No, što ako subjekt iz istočne Europe ne želi biti tek čudovište drugoga, koje se bez pogovora uklapa u sheme globaliziranja? Ako postane istinski strašni susjed koji želi svoje i političko prepoznavanje? Upravo u tome autorica vidi mjesto otpora Kapitalu što sve prožima. Poglavlje koje je dalo naslov knjizi — Estetika kibersvijeta i učinci derealizacije — bavi se istraživanjem i ustrajavanjem na nemogućem. Urotnički savez vlasti, kapitala i pameti može se raskrinkati tek derealizacijom! Derealizacija, razzbiljenje, razotkriva se kao učinak izravna sučeljavanja stvarnosti i njezina fantazmatskoga dodatka. To je učinak derealizacije! On razotkriva i skrivenu logiku estetike kibersvijeta. Drugi dio knjige nosi naslov Kapitalizam kao kanibalizam i historija. U istome autorica analizira unutrašnji, fantazmatsku logiku suvremene ideologije. U njoj novi mediji i tehnologije redefiniraju ustanove umjetnosti i kulture. Autorica pokušava tu logiku raskrinkati koristeći se svom raspoloživom aparaturom. Ona uključuje teorijsku psihoanalizu, feminističke i postkolonijalne studije, teoriju novih medija te suvremenu i političku filozofiju. Treći dio knjige Marine Gržinić nosi naslov Gravitacija nula. Kozmopoetski naslov uvodi nas u problematiku umjetničkih koncepata, nastalih restrukturiranjem posljedica uporabe novih tehnologija i medija. Suvremena znanost — biogenetika, računalna znanost, kibernetika — ona je determinanta prema kojoj se ravnaju kako umjetnost i kultura tako i politika. Umjetnički projekti često se odvijaju u znanstvenim laboratorijima. Takav je i biomehanički projekt Dragana Živadinova Noordung što ga autorica obrađuje. Ona, nadalje, tematizira i umjetnički koncept Emila Hrvatina — Kabinet sjećanja. Konačno, nezaobilaznim se čini i autoričino vraćanje možda najutjecajnijem teoretičaru i filozofu kulture prošloga stoljeća za novi milenij — Walteru Benjaminu. Benjaminova aura kao »jednokratna pojava daljine, ma koliko objekt bio blizu«, ponovno se s »vremenskim kašnjenjem« u telerobotici pokazuje mogućom! Mutna slika, prenesena s računala, utjelovljuje novu filozofiju vremena. Otežan prijenos i, na kraju, pogreška, daju ponovno ljudsku dimenziju slici. Ta ranjivost slike budi nadu u neki oblik očovječenja naše civilizacije. Sljedeći, ontologijski gledano presudan, dio knjige govori o Agambenu. Autorica strpljivo i pedantno niže osnovne pojmove Agambenove biopolitičke filozofije. Tako se pred nama razotkrivaju njegova teorija o izvanrednom stanju, njegova filozofija antropogeneze, kao i paradigmatske figure ljudskog. Središte je autoričine analize knjiga Otvoreno (L’aperto, 2002). Zajedno s Agambenom, Gržinić predlaže pozicioniranje subjekta izvan sadašnjosti zapadne i (menadžersko–tehnokratske) tranzicijske poslijesocijalističke ustanove suvremene umjetnosti. Poklič: »Izvan bitka!« znači otvaranje posve drukčije vremenitosti, izvan zagušljiva, zatvorena prostora zapadne ontologije i metafizike — kako bismo provjetrili antropološki stroj koji se vrti uprazno. Konačno, za hrvatsko izdanje knjige, Marina Gržinić priredila je i neprocjenjivo važan dodatak. Naime, temat Pank: strategija, politika i amnezija govori o fenomenu kojemu sam i sâm pokušavao dati značenje u nizu tekstova. Posebice sam govorio o The Clash kao paradigmi političkog otpora velikog američkog imperija u nastajanju! Autorica je, prije dvadesetak godina, bila članicom prvoga ženskog pank–benda u bivšoj Jugoslaviji — Racija v kliniki Mercator! Interpretacija povijesti i sadašnje recepcije panka u Sloveniji pokazuje da je subverzivna punk–kultura osnovom svake radikalne repolitizacije društva. Na taj se način osvjetljava i osnovna autoričina namjera. Ona je, pak, reartikuliranje radikalizacije i kontaminacije umjetnosti i politike. Upravo je ta kontaminacija danas glavna aktivistička, teorijska i estetska strategija suvremene umjetnosti i radikalne kulturne prakse. U svijetu u kojem »biopolitička paradigma sadašnjosti više nije grad, nego koncentracijski logor« — Auschwitz i Guantanamo jedna neprekinuta nit! Stoga nam knjiga Marine Gržinić donosi ledenohladnu, svježu kupku duha. Ona je istovremeno gerilski priručnik svih antiglobalis-tičkih akcija, ali i ozbiljna filozofska rasprava o svijetu u kojem živimo. Ustoličenje političkoga — kao sredstvo nadilaženja temeljnih fantazmi Kapitala — imperativ je naše opustošene egzistencije danas. Kritička teorija Marine Gržinić u tome nam pomaže uhvatiti gotovo sve konce. Teorija, filozofija, strategija, otpor… Možemo li tražiti više od jedne knjige?

Marijan Krivak