Filharmonijska gostovanja

U vrijeme kada je Zagrebačka filharmonija bila na turneji u Švedskoj, u njezinoj Bijeloj oktavi u petak 31. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gostovala je Slovenska filharmonija. Ugledni orkestar nastupio je pod vodstvom novoga šefa dirigenta maestra Georga Pehlivaniana. Koncert je bio odličan, publika vrlo zadovoljna i goste ispratila ovacijama. Sjajna izvedba virtuozne predigre operi Ruslan i Ljudmila Mihajla Ivanoviča Glinke bio je efektni uvod u Rapsodiju za trublju i simfonijski orkestar Alojza Ajdiča. Najnovije djelo uglednoga slovenskog skladatelja doživjelo je praizvedbu 9. ožujka u Ljubljani u tumačenju slavnoga virtuoza Stanka Arnolda, na čiji je poticaj Ajdič i napisao to dojmljivo djelo, imajući na umu njegovu muzikalnost i iznimne tehničke mogućnosti. Raspoloženi je solist zajedno s odličnim orkestrom i dirigentom predstavio djelo u najboljem svjetlu i u Zagrebu, a buran pljesak dobio je i nazočni autor.

Na programu koncerta Slovenske filharmonije bila su i djela Petra Iljiča Čajkovskog. Uz Talijanski capriccio, op. 45, izvedena je i 5. simfonija u e–molu, op. 64. Reprezentativno djelo simfonijske literature, uz još dva privlačna dodatka, bilo je vrhunac lijepe koncertne večeri, kojom je Slovenska filharmonija potvrdila ugled jednog od najboljih orkestara na glazbenom zemljovidu. Zagrebačka filharmonija vratila se s uspješne turneje po Švedskoj, gdje je pod ravnanjem šefa dirigenta Vjekoslava Šuteja pet večeri za redom nastupila u pet gradova, zaključno u Stockholmu. Bio je to program koji je, kako smo već pisali uoči turneje, predstavljen i u Zagrebu: uz Suitu iz baleta U posljednjoj ulozi Igora Kuljerića, i Koncert za violinu i orkestar u D–duru Igora Stravinskog sa švedskom violinisticom Ceciliom Zilliacus, izvedena je i Fantastična simfonija Hectora Berlioza, koja je sudeći prema tamošnjim novinskim izvještajima pod naslovima Potpuni trijumf Zagrebačke filharmonije, Zagrebačka filharmonija očarala publiku, Filharmonijski događaj godine … polučila i najviše uspjeha, uz efektni dodatak — 5. mađarski ples Johannesa Brahmsa.

Koncerti za hrvatsku glazbenu mladež

Nakon izvanredna odjeka prošlogodišnjega ciklusa koncerata za najmlađe (Dani glazbe i radosti) s popularnom simfonijskom pričom Peća i vuk Sergeja Prokofjeva, Hrvatska je glazbena mladež u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom, ove godine ponovila priču proširivši je na čitav tjedan sa četiri koncerta Peće i vuka i još pet koncerata Ratova zvijezda. Dakle, na devet koncerata u pet dana bilo je oko šesnaest tisuća djece i đaka iz Zagreba i drugih gradova i mjesta diljem Hrvatske. Uz to Ratovi zvijezda prikazani su i za građanstvo, dakle ukupno deset koncerata. Zagrebačka filharmonija vrlo je profesionalno odradila naporni maratonski ciklus Tjedna glazbe i radosti pod ravnanjem mladoga dirigenta Dinka Appelta. U Peći i vuku priču je kao i lani pripovijedao Dražen Čuček, a Ratovi zvijezda izvedeni su u režiji M. G. Taylora, koji je uz izbor glazbe Johna Williamsa (dobitnika pet Oscara za filmsku glazbu) iz istoimene trilogije, priredio multimedijalni spektakl uz videosnimke, svjetlosne i pirotehničke efekte te kostimirane likove iz popularnih filmova. Mlada je publika vrlo burno i bučno pratila izvedbe. Bilo je doduše vrlo pristojnih skupina primjerna ponašanja, ali zbog onih koji su nažalost došli nepripremljeni te zvižducima, galamom i nekontroliranim pljeskanjem ometali pažljive valjalo je prije koncerta mladima ipak uputiti nekoliko riječi upozorenja, i na taj način djelovati i odgojno na buduću publiku, što i jest namjena spomenutih programa.

Kuljerićeva Hrvatska misa

Jubilarne 15. svečanosti Pasionske baštine otvorene su 1. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog humanitarnim koncertom Hrvatska misa, nazvanu prema novom djelu uglednoga hrvatskog skladatelja Igora Kuljerića, koje je te večeri doživjelo praizvedbu. U skladu s korizmenim ozračjem koncert je počeo opsežnom Simfonijom pjesni zalosnych uglednoga poljskog skladatelja 20. stoljeća Henryka Goreckog uz sudjelovanje američke sopranistice Julije Linsday i Orkestra Opere HNK u Zagrebu pod ravnanjem hrvatsko–američkog dirigenta Zvonimira Hačka. Tekstovi su potresna svjedočanstva nesretnih ljubavi majki i djece te podsjećaju na patnje Isusa Krista i Majke Božje. Stoga je ta skladba svojevrstan autorov Stabat Mater, duboko emotivan, mračan i žalostan. Popularni Adagio Samuela Barbera zadržao je kontemplativno ozračje kao lijepa priprema za susret s reprezentativnom Kuljerićevom Hrvatskom misom, opravdano nagrađenom prvom nagradom na ovogodišnjem natječaju Udruge Pasionske baštine za skladbu nadahnutu pasionskim sadržajem. Impresivno djelo izveo je veliki vokalno–instrumentalni ansambl, u kojem su uz Orkestar HNK sudjelovali mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Nikša Radovanović te Zbor Zagrebačke opere, kojem se pridružio i Mješoviti zbor HRT–a. Kuljerić se koristio hrvatskim liturgijskim tekstom, a glazba je nadahnuta crkvenim pjevanjem ranoga kršćanstva, u kojem se isprepleću utjecaji latinskoga korala s hrvatskim pučkim pjesmama. Duboko proživljena i majstorski napisana Hrvatska misa Igora Kuljerića u vrlo dobroj izvedbi pod ravnanjem maestra Zvonimira Hačka ispraćena je dugim pljeskom, podjednako upućenim nadahnutim interpretima i ganutom nazočnom autoru.

Višnja Požgaj