Akademija ne želi kandidate starije od sedamdeset

Zagreb, 6. travnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je redovitu skupštinu, na kojoj je rekapituliran, kako je rečeno, plodan rad Akademije u prošloj 2005, pri čemu je istaknuta njezina uspješna nakladnička djelatnost. Glavni tajnik HAZU-a akademik Slavko Cvetnić istaknuo je u izvješću o radu Akademije za 2005. da su lani objavljena 93 sveska. Akademija je potkraj 2005. imala 356 članova, 145 redovitih, 134 dopisna te 77 članova suradnika. Prosječna dob svih akademika iznosila je 74 godine i upravo zato, kazao je Cvetnić, u predstojećim izborima za nove članove itekako treba voditi računa o preporuci Predsjedništva da se za nove redovite članove ne predlažu kandidati stariji od sedamdeset godina, niti da se dopisni članovi predlažu za redovite. HAZU je u protekloj godini raspolagala sa više od 68 milijuna kuna, od čega je utrošila nešto više od 62 milijuna. Višak prihoda, kazao je Cvetnić, rezerviran je za započete aktivnosti Akademije iz prethodnih godina, a posebno za kapitalnu investiciju uređenja građevine na Strossmayerovu trgu 14 za potrebe Akademijine knjižnice.

Obnavlja se tvrđava sv. Nikole

Šibenik, 6. travnja Gradonačelnica Šibenika Neda Klarić potvrdila je »Vjesniku« da na adresu Grada stiže donacija HEP–a u visini od oko 370.000 kuna, a tim se novcem kani na tvrđavu sv. Nikole dovesti struja za potrebe kulturnih sadržaja, koji bi trebali opet oživiti barem dio tvrđave koji je stoljećima služio za kazamate te gornju površinu tvrđave. Osim tvrđave, uskoro će se urediti pristanište za brodove i sanitarni čvorovi. Jedna od najljepših pomorskih utvrda na Mediteranu — tvrđava sv. Nikole, koja se nalazi na morskom ulazu u Šibenik, desetljećima je bila potpuno neiskorištena, a turisti su je posjećivali na osobnu odgovornost. Kulturna događanja na tvrđavi svojedobno je u teškim uvjetima pokrenuo agilni šibenski kulturni menadžer Branko Viljac, koji je tamo organizirao koncert Maksima Mrvice, izvedbu Carmina Burana, koncert Stefana Milenkovića i druge iznimno zanimljive događaje. Miro Škugor, konzervator zadužen za tu pomorsku utvrdu, koja pozornost plijeni neobičnim trokutastim izgledom i veličinom, kaže da će se i ove godine, kao i prethodnih, na tvrđavi obaviti znatni sanacijski radovi i nešto malo istraživačkih. U planu je i popločavanje dijela tvrđave te kupnja crvene cigle iz Italije, najsličnije onoj koja je prije više od četristo pedeset godina ugrađena u tvrđavu. Uz katedralu sv. Jakova, koja je od 2000. pod zaštitom UNESCO-a, tvrđava sv. Nikole, izgrađena za obranu ulaza u grad neprijateljskim snagama, jedan je od dvaju najvažnijih šibenskih spomenika kulture.

Gilbert i George kod Biškupića

Zagreb, 5. travnja Boravak u Hrvatskoj dvojica uglednih britanskih umjetnika George Passmor i Gilbert Proesch iskoristili su i za susret s hrvatskim ministrom kulture Božom Biškupićem. Razgovarali su o budućoj koncepciji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te o iskustvima drugih sličnih svjetskih muzeja. »Muzej suvremene umjetnosti nedostaje u bogatoj kulturnoj slici Hrvatske, a s njegovim otvaranjem dobit ćemo reprezentativno mjesto za prikaz suvremenih umjetničkih tijekova« rekao je ministar Biškupić. Uz ugledne goste u delegaciji je bio i britanski veleposlanik John Ramsden.

Murcutt u Hrvatskoj

Zagreb, 4. travnja Znameniti australski arhitekt Glenn Murcutt gostovao je u Zagrebu kao gost časopisa »Oris«. Izložba Murcuttovih radova u Domu HDLU i predavanje u Kinu Europa bila je prigoda da se zagrebačka publika upozna s djelom velikana arhitekture odgojenim na Thoreauovoj filozofiji prirode i na modernističkim postavkama Ludwiga Mies van der Rohea. Murcuttova arhitektura, stopljena s australskim krajolikom duboko slijedi i poštuje prirodu i njezine zakone. Murcutt pri gradnji kuća pazi na kretanje vjetra, faunu, floru, geomorfologiju tla, klimu, a često ističe značenje mjesta u procesu konstruiranja građevina. Murcutta je primio i ministar kulture Božo Biškupić.

Hrvatska na sajmu dječjih knjiga u Bologni

Zagreb, 3. travnja Na Međunarodnom sajmu knjiga za djecu, koji se održao od 27. do 30. ožujka u Bologni, prvi je put bio postavljen i hrvatski nacionalni štand. Uz najnovije knjige za djecu domaćih autora iz produkcije Kašmir prometa, Naklade Hum, Autorske kuće, Golden marketinga, Sretne knjige, Školske knjige, Algoritma te Društva Naša djeca, u okviru hrvatskoga štanda predstavljeni su i animirani filmovi Naklade Bulaja te Zagreb filma. Hrvatskim nakladnicima pridružili su se i ULUPUH s izložbom ilustratora — 35 te Hrvatski centar za dječju knjigu s prikazom kandidata za Andersenovu nagradu Jože Horvata. Zanimanje i gužvu na hrvatskome štandu izazvalo je predstavljanje hrvatskih pisaca i ilustratora u organizaciji Autorske kuće i Hrvatskog društva pisaca na kojem su nastupili Vjekoslav Vojo Radoičić, Manuela Vladić Maštruko, Marsela Hajdinjak Kreč, Ivana Guljašević, Zvonko Todorovski, Darko Macan i Zoran Pongrašić.

Umro Slobodan Šembera

Ljubljana, 3. travnja Nakon duge i teške bolesti u Ljubljani je preminuo hrvatski književnik i novinar te nekadašnji ravnatelj Teatra &TD Slobodan Šembera. Šembera (Zagreb, 1947) bio je urednik i tajnik u »Telegramu« i više mandata ravnatelj Teatra &TD (1977–1989). Objavio je knjigu feljtona i kozerija Memoari jednog tajnika (1976) i knjigu dramskih tekstova Trovanje štakora (1979).

Houellebecq u Hrvatskoj

Zagreb, 30. ožujka Francuski je književnik Michel Houellebecq od 30. ožujka do 5. travnja gostovao u Zagrebu i Splitu. Autoru romana Širenje područja borbe, Elementarne čestice, Platforma i Mogućnost otoka priređen je koktel dobrodošlice i susret s čitateljima u književnom klubu Booksa, a razgovor je bio i u petak u 19 sati u Hrvatskome društvu pisaca. Houellebecq je potpisivao knjige u Profil Megastoreu, a u programu je bilo i druženje s čitateljima u klubu Gjuro II. Trećega travnja gostovao je u Splitu, a završno predstavljanje zagrebačkoj publici imao je u B. P. Clubu. Dolazak Michela Houellebecqa u Hrvatsku organizirali su nakladnička kuća Litteris i »Jutarnji list«.

Senkeru Nagrada Marin Držić

Zagreb, 28. ožujka Stručno povjerenstvo dodijelilo je nagrade Marin Držić za dramsko i kazališno stvaralaštvo, a prva nagrada pripala je Borisu Senkeru za tekst (P)lutajuće glumište majstora Krona. Drugu nagradu dijele Ana Đokić Pongrašić za tekst O zmaju koji je kokice jeo i jednu lažnu princezu sreo i Gordana Ostović za tekst Slijepe ulice. Treću nagradu podijelili su Ivor Martinić za tekst Jednostavno nesretni i Jelka Pavišić za tekst Vjenčanje, izvijestio je predsjednik povjerenstva i kazališni kritičar Boris B. Hrovat, napominjući da je povjerenstvo razmotrilo ukupno 63 teksta. U komadu (P)lutajuće glumište majstora Krona na način i sredstvima kabareta putujemo u prošlost i sadašnjost kazališta, upoznajemo tipične likove, tipične tekstove i tipične prizore, razotkrivamo samo tkivo kazališnoga fenomena i shvaćamo svu njegovu zavodljivost, krhkost, privlačnost, laži i varljivost, kazao je u obrazloženju Hrovat. Namijenjen izvedbi »na tlu koje izmiče ispod nogu, u vremenu koje leti« Senkerov tekst još jednom učinkovito potvrđuje njegovo književno umijeće i osjećaj za scenu, nedvojbenu autorovu erudiciju, ali i satiričnu pronicavost koja u teatru vidi i sliku društva u kojem nastaje, rekao je Hrovat. U tekstu O zmaju koji je kokice jeo i jednu lažnu princezu sreo šarmantni likovi iz bajki u posve novom svjetlu uvode nas u svijet novoga poretka, drukčijih pravila i neočekivanih obrata. Drama za djecu uzbudljiva je i za odrasle, naprosto vapi za uprizorenjem, kazala je članica povjerenstva i prvakinja Drame HNK u Zagrebu Branka Cvitković. Slijepe ulice drama je o dvoje mladih ljudi koji teško pronalaze svoj put, puni pitanja na koja traže odgovore, prepuni straha i nesigurnosti od nadolazećeg, odrastaju u grčevitoj potrazi za ljubavlju i razumijevanjem. Tražeći izlaz iz guste mreže nametnutih pravila života koja ih guše, zatupljuju i sve više udaljuju, izgaraju u potrebi da ih netko čuje i primijeti, zapazila je Branka Cvitković. Komad Jednostavno nesretni pokazuje nesretni pokušaj zajedništva mlade žene i mladog muškarca, nesposobnih da razbiju oklope omeđenosti samim sobom i da s povjerenjem prema drugom uspostave komunikaciju bogaćenja sebe vrijednostima onoga pored sebe, kazao je član povjerenstva i teatrolog Vlatko Perković. U tekstu Vjenčanje autorica obrađuje temu još nedodirnutu u našoj poslijeratnoj dramatici koja, aktualnošću u našem prostoru i vremenu postavlja moralno pitanje o uvjetima daljega društvenog angažmana ljudi koji su zaustavljali povijesni prevrat u Hrvata, obrazložio je Perković. Ministar kulture Božo Biškupić rekao je da će prvonagrađeni autor dobiti trideset tisuća kuna nagrade, drugonagrađeni po dvadeset, a trećenagrađeni deset tisuća kuna. Nagrade Marin Držić bit će uručene dobitnicima 22. travnja u Splitu na svečanosti u sklopu festivala Marulićevi dani, rekao je pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. U uži izbor za nagradu Marin Držić, osim nagrađenih, ušlo je još sedam dramskih tekstova.

Nagrade za prevoditeljski rad

Zagreb, 27. ožujka. Ministar kulture RH Božo Biškupić uručio je nagrade Iso Velikanović za životno djelo prevoditeljici Nadi Šoljan te godišnju nagradu Bratislavu Lučinu i Darku Novakoviću za prijevode Latinskih stihova Marka Marulića. »Izbor nagrađenika ove godine ujedinjuje obje vrste zanimanja hrvatskih prevoditelja«, rekao je Biškupić, dodavši kako Nada Šoljan prevodi recentna djela svjetske književnosti, a Darko Novaković i Bratislav Lučin hrvatske latiniste, posebice Marka Marulića. Biškupić smatra kako hrvatski prevoditelji slijede svjetska književna strujanja, omogućujući tako hrvatskim čitateljima upoznavanje noviteta. »Posebno je zadovoljstvo čitati prijevode Marulićevih Latinskih stihova«, napomenuo je Biškupić, dodavši kako su oni neprijeporni temelji nacionalne književne baštine. Prevodilački opus Nade Šoljan (1931) većim je dijelom posvećen djelima visokoodnjegovana proznog i dramskog izraza, stoji u obrazloženju odbora nagrade. Dodaje se kako je Nada Šoljan prevodila autoritete engleske i američke književnosti, Thomasa Hardyja, Mary Shelley, Edgara Allana Poea, Jamesa Joycea, Johna Steinbecka, Ernesta Hemingwaya i Williama Faulknera te Vladimira Nabokova i Jacka Kerouaca. Odbor na čelu s profesorom Mirkom Tomasovićem ocijenio je kako su prevoditelji Bratislav Lučin (1956) i Darko Novaković (1953) »ostvarili kritički prepjev izvornika Latinskih stihova s dubokim poznavanjem Marulićeve književnosti na latinskom jeziku«. Tomasović je napomenuo kako su prevoditelji sve Marulićeve latinske tančine pjesničkoga predloška i izvanjskog oblika pretočili u hrvatski izričaj. Nagradu za prevodilački rad Iso Velikanović utemeljilo je prošle godine hrvatsko Ministarstvo kulture, a prošlogodišnju nagradu dobio je prevoditelj Josip Tabak.