U dodiru s muzejima

»Vijesti muzealaca i konzervatora«, ur. Nada Vrkljan–Križić, br. 3, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, 2005.

Potkraj prošle godine iz tiska je izašao još jedan broj »Vijesti muzealaca i konzervatora«, časopisa koji u Zagrebu izlazi već više od pola stoljeća, točnije od 1952. Iako su »Vijesti« ponajprije stručan časopis namijenjen, kako i sam naslov kaže, muzealcima i konzervatorima, u njemu ima itekako mnogo sadržaja zanimljivih i široj publici koja se želi informirati o najrecentnijim i najvažnijim događanjima u muzejskoj zajednici — izložbama, nagradama, seminarima, stručnim prilozima o pojedinim muzeološkim ili konzervatorskim temama. Glavninu prostora najnovijih »Vijesti« čine prikazi izložbi koje su obilježile recentnu izložbenu djelatnost u Hrvatskoj. Bitno je istaknuti da su u prikazima jednako zastupljeni muzeji diljem Hrvatske, čime čitatelj dobiva pregled projekata koji su, zbog atraktivnosti, studijske obrađenosti teme ili važnosti postava, obilježili bogatu izložbenu djelatnost domaćih muzeja proteklih mjeseci. U ovom broju prevladavaju izložbe povijesnoga karaktera, kojima je svrha bila da prezentacijom nekog fenomena (tkalci u Istri, zavjetne pločice), osobe/naroda (Andrije Lj. Adamića u Rijeci, Židova u Koprivnici) ili mjesta (potok Medveščak, palača Hrvatskoga povijesnog muzeja) prikažu pojedini aspekt kulturne baštine ili pokušaju zahvatiti i dočarati razdoblje koje tematski obrađuju. Posebno su zanimljivi tekst Dore Bošković o povijesti nastanka zbirke i novog postava Muzeja ninskih starina te tekst Željke Modrić koja na primjeru iskustva oko stalnoga postava nedavno otvorenog botaničkog vrta Prirodoslovnog muzeja Rijeke teorijski promišlja koncept botaničkog vrta uopće. Među prikazima izložbi ističe se i vrlo pohvalan projekt, taktilna izložba U dodiru s antikom, održana u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika i ostvarena u suradnji s pariškim Louvreom, koja je osobama s oštećenjem vida omogućila uživanje u umjetnosti. Osim domaćih, popraćene su i neke od velikih izložbi održanih u Austriji (Magritte u Beču i izložba Sve sami junaci u Heldenbergu, posvećena konceptu junaka i raznim varijantama i tumačenjima toga pojma). Među stručnim prilozima ističe se intrigantan tekst Tomislava Šole Muzejski direktor – nova društvena elita ili servilni činovnik?, koji u za stručne priloge netipičnoj formi pitanja i odgovora na zanimljiv način problematizira ulogu i poziciju koju zauzima direktor muzeja, te ogoljava i iščitava realnost hrvatskih muzejskih institucija danas. U ovom se broju također progovara i o pozitivnim iskustvima odnosa muzeja s lokalnom zajednicom, o vezi muzejske pedagogije i marketinga, važnoj ulozi koju danas zauzima muzejska knjižnica te kako pristupiti muzeološkoj obradi hladnog oružja. U iscrpnu tekstu Nade Vrkljan–Križić, posvećenu godišnjoj manifestaciji The Best in Heritage, čitatelji mogu doznati koje se baštinske ustanove smatraju najboljima od najboljih u svijetu. Iako se većina rubrika časopisa ustalila — Zapaženo u muzejima i galerijama, Stručni prilozi, Stručne publikacije, Nagrade i priznanja, Događanja, Iz svijeta, In memoriam — njihov opseg i raspored varira iz broja u broj, s time da je u najnovijim »Vijestima« izostala inače zanimljiva i poučna rubrika Zaštita i restauracija građe. No, važan je dodatak ovog broja prijevod Parmske povelje, definirane 2003, koja donosi temeljne postavke o digitalizaciji baštine te je kao takva iznimno aktualna za sve tipove baštinskih ustanova.

Lovorka Magaš