Vijenac 315

Film

Odmor ratnika (Joyeux noël), red. Christian Carion

MALI MIR U VELIKOM RATU

Umjesto krležijanski ekspresionističkog poniranja u blatnjave rovove Prvoga svjetskog rata, dobili smo tipični koprodukcijski europuding koji bazdi na telefilm

Odmor ratnika (Joyeux noël), red. Christian Carion

MALI MIR U VELIKOM RATU


slika


Umjesto krležijanski ekspresionističkog poniranja u blatnjave rovove Prvoga svjetskog rata, dobili smo tipični koprodukcijski europuding koji bazdi na telefilm


Badnjak je godine 1914, negdje na granici Francuske i Njemačke. Skupina francuskih, njemačkih i škotskih vojnika odluči prekinuti na nekoliko dana neprijateljska djelovanja i zajedno proslaviti Božić. Bombe zamjenjuje otvaranje pjenušca uz zvuke Tihe noći, svete noći. Potom će odigrati nogometnu utakmicu, razmijeniti fotografije najbližih i pokopati mrtve. A već idući dan sve se nastavlja po starom, kao da se ništa nije dogodilo. Priča se doista dogodila i ispričao ju je Michael Jurgs u romanu Mali mir u velikom ratu. No, da Carion ne želi nastaviti antiratnu tradiciju Stanleyja Kubricka iz Staza slave, a još manje Jeana Renoira iz Velike iluzije, to nam je postalo jasno već nakon uvodnih kadrova koji su obećavali, onih s vojnim mapama i učenicima raznih zemalja koji u razredu recitiraju svoje nacionalističke poeme. Umjesto da se potrudio da blato jednog velikog, ali prljavog rata prodre u najsitnije pore njegovih ratnika, njemu je važnije staviti u prvi plan demografski korektnu romansu manijeheski amblematičnog opernog pjevača Benna Furmanna i lijepe sopranistice Diane Kruger, tretirajući protagoniste poput figurica na božićnim jaslicama. Umjesto krležijanski ekspresionističkog poniranja u blatnjave rovove Prvoga svjetskog rata, dobili smo tipični koprodukcijski europuding koji bazdi na telefilm, jedan od onih koji standardno mogu očekivati oskarovsku nominaciju u kategoriji najboljega stranog filma, premda je i članove Akademije sve teže preveslati, pa Carionov film jednoga lijepog dana možda i doživi holivudski remake, recimo, u režiji Chrisa Columbusa. Jer, za razliku od velikog Renoira, koji nam u Velikoj iluziji poručuje da junaštvo ima vijek trajanja, nakon što njegovi bjegunci Gabin i Dalio vrativši se u svoj dom opet postanu obični šljaker i prljavi Židov, Carionu je važnije natjerati nas da izvadimo rupčiće. No, barem mu je ratni pakao popločen dobrim namjerama.


Dragan Rubeša

Vijenac 315

315 - 30. ožujka 2006. | Arhiva

Klikni za povratak