Gostiču u spomen

U spomen na znamenitoga slovenskog tenora Josipa Gostiča (1900–1963), koji je dao velik prinos opernoj umjetnosti, posebice u Zagrebu, od 3. do 16 ožujka održani su 7. Gostičevi dani u organizaciji Kulturnog društva Jože Gostič iz Homca, Društva prijatelja Zagrebačke opere te Opere i baleta SNG Ljubljana i Opere HNK Zagreb. Počast Gostiču odana je ponajprije u umjetnikovu zavičaju — Homcu, gdje je na njegov rođendan 5. ožujka nadbiskup France Perko služio vrlo lijepu svetu misu zadušnicu uz zvuke Druge mise u e–molu Antona Brucknera u uzornoj izvedbi Slovenskoga komornog zbora pod ravnanjem Mirka Cudermana. U obližnjem kulturnom domu u Domžalama održan je istoga dana svečani koncert solista Ljubljanske i Zagrebačke opere. Obje operne kuće posvetile su po jednu predstavu Josipu Gostiču: ljubljanska Verdijevu Traviatu, a zagrebačka Mascagnijevu operu Cavalleria rusticana i Leoncavallove Pagliacce. Zbor i orkestar Consortium musicum pod Cudermanovim ravnanjem priredio je pak koncertnu izvedbu operete Ptičar Karla Zellera u dvorani Slovenske filharmonije . Sedmi Gostičevi dani počeli su i završili Svečanim koncertom solista Ljubljanske i Zagrebačke opere — 3. ožujka u Ljubljanskoj operi uz pratnju tamošnjeg orkestra pod ravnanjem Igora Švare, a 16. ožujka u zagrebačkom HNK uz pratnju orkestra Zagrebačke opere pod ravnanjem Gianluce Marciana. Taj koncert pokazao je stanovit napredak u kvaliteti orkestra, zahvaljujući dobrim dijelom darovitom mladom dirigentu te pojačanoj koncentraciji. Podjednako uspješni bili su orkestralni ulomci kao i pratnje osmero pjevača, od kojih su posebno bili zapaženi nastupi Urške Žižek Plavec, Martine Gojčeta Silić, Luciana Batinića te Jure Kušara i Roberta Vrčona, čiji je duet Verdijeva Otella i Jaga oduševljena publika na kraju večeri ispratila ovacijama.

Povratak Šuteja

Maestro Vjekoslav Šutej, šef dirigent Zagrebačke filharmonije, nakon duljega razdoblja izbjegavanja obveza zbog neslaganja s bivšim ravnateljem, vratio se za pult svojega orkestra. Prvi posao nakon plaćene stanke bio je program za turneju koja je održana od 21. do 27. ožujka u pet gradova Švedske u sklopu projekta Musical Links (međunarodna kulturna razmjena između Švedske i država jugoistočne Europe). U programu na kojem se logično našlo i jedno hrvatsko djelo, Suita iz baleta U posljednjoj ulozi Igora Kuljerića, sudjelovala je švedska violinistica Cecilia Zilliacus u interpretaciji Koncerta za violinu i orkestar u D–duru Igora Stravinskog, a za kraj je odabrana Fantastična simfonija op. 14 Hectora Berlioza. Taj program predstavljen je uoči turneje i zagrebačkoj publici, na dva koncerta u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, 17. ožujka za pretplatnike Plave oktave, a dan prije kao dobrotvorni koncert za Fond za stipendiranje Ivo Andrić i Vladimir Prelog, ali bez Kuljerićeva djela. Iako se sa zanimanjem očekivala najavljena praizvedba Kuljerićeva djela (Bel kamen kampanela), stjecajem okolnosti posegnulo se za starijim njegovim opusom, štoviše njegovim diplomskim radom oslonjenim na tradiciju Stravinskog i Bartoka. Suita iz baleta U posljednjoj ulozi u tri stavka dočarava halucinantna stanja nekad popularna glumca i njegov tragični kraj, navješćujući iznimnu autorovu umjetničku osobnost. Izbor solistice Cecilije Zilliacus bio je pun pogodak. Uz delikatnu pratnju orkestra vrsna umjetnica izvela je vrlo zahtjevan i zato rijetko izvođen koncert Igora Stravinskog. Njezina lirska kantilena u središnjici djela na najljepši je način otkrila ljepotu i finoću njezina tona, a okvirni brzi stavci uskovitlali su sjajnu virtuoznost i neobično ritmičko nadmetanje, u kojem se i orkestar dobro snalazio. Berliozova Fantastična simfonija kao vrhunac koncerta odlikovala se ponekim osebujnim izborom tempa ili prevelikom gradacijom zvuka. Tonski je bila fino dotjerana, sa sočnim gudačima i odličnom limenom sekcijom, te vrsnim solistima među drvenim duhačima, i u cjelini je pružila vrlo dobar dojam.

Renata Pokupić i Zagrebački gitarski trio

Nesvakidašnji program prilagođen uglednoj gošći, vrsnoj mezzosopranistici Renati Pokupić, ponudio je Zagrebački gitarski trio 25. ožujka u dobro posjećenu ciklusu Lisinski subotom. Članovi su tog uglednog komornog sastava listom sjajni gitaristi i pedagozi s vlastitim karijerama: István Römer, Goran Listeš i najsvestraniji Darko Petrinjak, koji gitaru ponekad zamijeni kontrabasom, te svojim obradama prilagođuje djela potrebama programa Trija. Tako je i na tom koncertu obradio sve skladbe (osim Trgovca cvrčcima Nikite Koškina, izvorno napisana za dvije gitare i kontrabas). U prvome dijelu bila su to djela Georga Friedricha Händela (Trio–sonata op. 2 br. 8 i tri arije iz opere Partenopa), a u drugome španjolski repertoar, Poema u obliku pjesama Joaquina Turine i skladbe Manuela de Falle (dva plesa iz baleta Trorogi šešir i jedan ples iz opere Kratak život te Sedam španjolskih pučkih popjevaka, izvorno pisanih za glas i glasovir). Raznolikost zvuka i stilova uvelike je pridonijela bogatstvu i dinamici programa, pri čemu su i gošća i članovi trija bili posve ravnopravni sudionici, virtuozi iznimne muzikalnosti, ljepotom tona, glasa i interpretacije stopljeni u jedinstvenu cjelinu, koja je prerasla u nezaboravan događaj.