Zborsko umijeće

Dva posljednja koncerta ciklusa Sfumato (Duhovni zvuci, boje i oblici) HRT–a u Muzeju Mimara zavrijedili su posebnu pažnju zbog iznimna sadržaja i vrsnoće izvedbi. Četrnaestoga veljače Zbor HRT–a pod ravnanjem Tončija Bilića izveo je Stihove pokajanja (dvanaest psalama za mješoviti zbor a cappella) Alfreda Schnittkea, a 7. ožujka pretplatnici ciklusa Sfumato dobili su na dar gostovanje znamenita Komornog zbora Erica Ericssona iz Švedske, koji je u sklopu programa široka stilskog spektra izveo i nama manje poznata, a vrlo zanimljiva i vrijedna djela švedskih suvremenih autora. Skandiranje i ovacije kojima je ispraćen posljednji Sfumato–nastup Zbora HRT–a i njegova šefa dirigenta Tončija Bilića bili su najveća nagrada za uložen trud i postignut rezultat. Izbor djela jednog od najvećih skladatelja 20. stoljeća Alfreda Schnittkea (1934), rusko–njemačko–židovskog podrijetla, bio je velik izazov. Stihovi pokajanja najteže su djelo s kojim se ansambl do sada suočio i vrhunac u nizu ambicioznih projekata ciklusa Sfumato. Iznimno zahtjevna, ali i duboko inspirativna i majstorski oblikovana partitura nastala je na zasadama pravoslavne liturgije prema stihovima anonimnih autora. Napisana je u povodu tisućite godišnjice obraćenja Rusije na kršćanstvo, a praizvedena 1988, na drugi dan Božića. To je djelo (kao i srodni Koncert za zbor istog autora) nastalo u vrijeme kada je Rusija već bila zahvaćena gorbačovljevom Perestrojkom na pragu novoga razdoblja, razdoblja ponovnog otkrivanja Boga nakon nemilosrdne diktature komunizma. Schnittkeovi Stihovi pokajanja slijede melodijske i ritmičke obrasce ruskoga liturgijskog napjeva, gdje riječ ima posebno značenje i težinu, podcrtana glazbom duboke boli i patnje. Grandiozni ciklus izveden je integralno i na visokoj profesionalnoj razini, zahvaljujući zalaganju svakog od 46 pjevača zbora, opravdano poimence navedenih u programskoj cedulji. Pod znalačkim vodstvom maestra Tončija Bilića zbor je zvučao jedinstveno, intonativno čisto, dinamički bogato i tonski kultivirano. Koncert je održan u prepunoj dvorani Muzeja Mimara uz snimanje za Hrvatsku radioteleviziju i bit će vrijedan dokument kojim se ansambl može ponositi.

Uz bok najboljima

Da je Zbor HRT–a novim kvalitetnim članovima i sustavnim radom na pripremama programa ciklusa Sfumato dosegnuo visoku razinu i da može stati uz bok najboljim sličnim ansamblima u svijetu pokazalo se već na sljedećem koncertu, kada je gost ciklusa Sfumato bio slavni Komorni zbor Erica Ericssona iz Švedske. Eric Ericsson osnovao je zbor još davne 1945. sa svrhom sustavna traganja za novom glazbom i novim izazovima. Stvorio je tako širok repertoar od renesansnih do suvremenih djela, posebice švedskih autora, kojima je važan inspirativni oslonac. Komorni zbor Erica Ericssona stekao je velik ugled u domovini i svijetu brojnim nastupima, turnejama, tonskim zapisima i nagradama, često surađujući s drugim vrsnim zborovima (Zbor Švedskoga radija) i ansamblima. Kako je osnivač i dirigent zbora Ericsson u visokim godinama, turneja koja je obuhvatila i Zagreb ostvarena je u suradnji s gostujućim dirigentom Peterom Dijkstrom iz Nizozemske. On se usavršavao upravo kod Ericssona u Stockholmu te je postao cijenjeni gost dirigent zborova (i orkestra) u Nizozemskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Zagrebačkoj publici gosti iz Švedske predstavili su se biranim programom Johanna Sebastiana Bacha (Duh nas krijepi u slabosti, motet za osam glasova), Johannesa Brahmsa (Pet pjesama op. 104) i Benjamina Brittena (Himna sv. Ceciliji). U sklopu programa istaknuto mjesto pripalo je i dvojici švedskih suvremenika. Ingvar Lindholm (1921) predstavljen je skladbom … da opet vidim zvijezde (posljednjim stihom Danteova Čistilišta) u kojoj je veliki solo izvela Sofija Niklasson, a Thomas Jennefelt (1954) skladbom Claviante brilioso, čiji je kvazilatinski tekst autor sam izmislio i u kojoj je solistica bila Maria Kusijärvi. Osim tih dviju vrsnih sopranistica još se nekoliko solista tijekom večeri izdvojilo iz kompaktnog ansambla kultivirana zapjeva. Vrhunac koncerta dosegnut je ranom romantično intoniranom skladbom Mir na zemlji Arnolda Schönberga, u kojoj je zbor pokazao svu raskoš bogata zvuka i umijeća interpretacije najtežih i najzamršenijih harmonijskih sklopova. Pod majstorskim vodstvom dirigenta Petera Dejkstre gosti su pokazali najvišu profesionalnu razinu vokalnoga umijeća na zadovoljstvo brojnih ljubitelja zborske glazbe, koje su obradovali i lijepim dodatkom iz svoje folklorne baštine.

Višnja Požgaj