Vijenac 314

Kulturna kronika

KULTURNI INFO

Sporazum Ministarstva kulture i HTZ-a

Sporazum Ministarstva kulture i HTZ-a

slika


Zagreb, 13. ožujka Ministar kulture Božo Biškupić i direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić potpisali su Sporazum kojim će se poboljšati i osigurati međusobna suradnja u prezentaciji i promociji kulturnih dobara i nacionalnih parkova i parkova prirode u zemlji i inozemstvu te sufinanciranje zajedničkih projekata. Promoviranje i prezentiranje kulturnih dobara zajednički će se provoditi putem izdavanja brošura, publikacija i sličnih izdavačkih aktivnosti, a Hrvatska turistička zajednica sufinancirat će prijevode, pripremu i tisak brošura i publikacija kojima se promoviraju kulturna dobra, te njihovo distribuiranje putem mreže ureda Hrvatske turističke zajednice u zemlji i inozemstvu. Ministarstvo kulture i Hrvatska turistička zajednica u turističkim mjestima će pripremiti i organizirati postavljanje informativnih ploča o zaštiti prirode i prirodnim vrijednostima te će zajednički sudjelovati u financiranju izrade i postavljanja oznaka za obilježavanje nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima se nalaze zaštićene zbirke pokretnih kulturnih dobara. Suradnja će se ostvariti i pri izradi dodatne smeđe signalizacije, kojom se na prometnicama daju informacije o prirodnim i kulturnim spomenicima. Na zgradi Ministarstva kulture simbolično je postavljen prvi znak kojim će se obilježavati nepokretna kulturna dobra u Republici Hrvatskoj.


Simpozij Suvremenost dijaloga

Zagreb, 10. ožujka U organizaciji Svjetske konferencije Religije za mir, Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Kulturnog centra pri Veleposlanstvu Republike Irana i zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu održan je dvodnevni međunarodni simpozij Suvremenost dijaloga, na kojemu su sudjelovali predstavnici različitih religija te kršćanskih crkava iz zemlje i iz inozemstva. Ministar kulture i predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Božo Biškupić među ostalim je istaknuo važnost dijaloga, dodajući da se on nameće kao preduvjet u svim promišljanjima o našoj sadašnjosti i budućnosti. Otvarajući skup u Islamskome centru, predsjednik Mešihata muftija Ševko Omerbašić izrazio je zadovoljstvo što se on održava, ističući da će pridonijeti jačanju međureligijskoga dijaloga triju velikih religija na ovom području — kršćanstva, islama i židovstva te dijaloga s predstavnicima drugih kršćanskih crkava. Skup je sljedećega dana nastavljen na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove na Jordanovcu.


Križna krstionica iz petog stoljeća


slika


Rijeka, 9. ožujka Arheolog Nino Novak iz riječkoga Konzervatorskog odjela otkrio je u podzemlju kapele sv. Marka u Baški na otoku Krku građevinu ranokršćanske krstionice iz petoga stoljeća. Zgrada krstionice križnog je oblika, blago izdužena latinskog oblika, što je jedini do sada nađeni primjer križnoga baptisterija na čitavu prostoru rimske provincije Dalmacije. Prostor krstionice ukrašen je podnim mozaicima i zidnim freskama. U središtu baptisterija nalazi se krstionički zdenac, također križnog oblika. Novak ističe kako postojanje tog kompleksa pokazuje kontinuitet i duboku ukorijenjenost kršćanstva na tom prostoru već od petoga stoljeća.


Festival usprkos urušavanju zidina


slika


Zagreb, 7. ožujka Motovunski filmski festival ovoga će se ljeta ipak održati, unatoč nedavnu urušavanju dijelova motovunskih zidina, a ako se festival ne bude mogao održati u staroj gradskoj jezgri, organizator će ga premjestiti na drugi prostor u Motovunu, za koji nema bojazni od rušenja zidina, izjavio je glasnogovornik festivala Igor Mirković. Urušavanje zidina, koje je u posljednje vrijeme u Motovunu postala svakodnevna pojava, po mišljenju stručnjaka iz Konzervatorskog odjela u Puli, bilo je i očekivano. Snimak zidina od prije dvije godine pokazao je najoštećenije dijelove, koji se sad i urušavaju. Procjenjuje se da bi obnova motovunskih zidina stajala oko sedam milijuna kuna. Županijsko će poglavarstvo na jednoj od idućih sjednica donijeti odluku o izdvajanju dijela interventnih sredstava za obnovu motovunskih zidina, najavio je župan Ivan Jakovčić. Dodao je kako je talijanska pokrajina Veneto do sada redovito sufinancirala obnovu zidina u Motovunu. Festivalsko vodstvo u dogovoru s općinom promidžbenim akcijama nastoji prikupiti novac za obnovu, a u tu je svrhu namijenjen i prihod s koncerta Gustafa u zagrebačkom diskoklubu Aquarius.


Problemi s antologijom srpske poezije


slika


Zagreb, 7. ožujka U povodu članka o tome da je Ministarstvo kulture sufinanciralo knjigu Nebolomstvo, u kojoj se nalazi nekoliko spornih autora i propagatora velikosrpske ideje Ministarstvo kulture objavilo je da smatra kako je riječ o velikom propustu Vijeća za knjigu i nakladništvo, a ponajprije sama izdavača Hrvatskog društva pisaca i njihova predsjednika, koji je ujedno i član Vijeća. Članovi Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo (predsjednik Josip Bratulić, članovi Mira Švob, Božidar Petrač, Velimir Visković i Stjepan Tomaš) izvijestili su javnost da Vijeće nije imalo uvid u cjelovit popis pisaca, što je i vidljivo iz opisa djela u kojem se sporni autori ne spominju. Članovi Vijeća smatraju da tendenciozna pa i zlonamjerna obrada teksta u »Večernjem listu« ne pridonosi ni u kojem pogledu onoj ulozi koju hrvatska kultura ima na ovim prostorima. Hrvatsko društvo pisaca priopćilo je da svatko tko profesionalno odgovorno radi panoramu neke nacionalne književnosti, hoteći prikazati njezinu cjelinu, ne može zanemariti segment književne scene koji mu nije politički simpatičan ni raditi pregled politički korektnog pjesništva. Smještajući sporne autore u svojoj panorami na marginu, priređivačica Bojana Stojanović Pantović predstavila ih je stihovima koji neće vrijeđati hrvatskog čitatelja, naglašava HDP.


Paco de Lucia i Carreras na Festivalu Histria


slika


Pula, 6. ožujka Koncertom tenora Josea Carrerasa u pratnji Simfonijskog orkestra HRT-a 7. srpnja u pulskoj Areni ove će godine biti svečano otvoren sedmi glazbenoscenski Festival Histria, izvijestio je umjetnički direktor Festivala Bashkim Shehu. Prvoga će srpnja pak nastupiti poznati gitarist Paco De Lucia. Labuđe jezero P. I. Čajkovskog ovoga će ljeta izvesti Nacionalni balet iz Rige (27. srpnja), dok će Carski ruski balet Taranda iz Moskve izvesti Šeherezadu N. R. Korsakova te Carmen Georgesa Bizeta (3. kolovoza) te baletni mozaik plesnih numera Chopiniane, Noći Walküre i Polovjetski ples. U tom će se programu Carskom ruskom baletu pridružiti i solisti Boljšoj teatra 10. kolovoza. Arena će ugostiti multimedijalni spektakl Requiem – arhitektura tišine u koprodukciji berlinskih, bečkih, mariborskih i zagrebačkih umjetnika, kojim 18. kolovoza završava festival. Na festivalsku pozornicu vraćaju se i članovi Slovenskoga narodnog gledališča iz Maribora, koji će izvesti balet Romeo i Julija u dvama terminima, 12. i 13. kolovoza. Mozartu je posvećen i Requiem koji će u dva navrata izvesti Poljska filharmonija iz Szczecina i Zbor Ivan Goran Kovačić iz Zagreba (10. i 11. srpnja), a stoljetnici Borisa Papandopula dvije večeri 7. i 8. kolovoza.


Osam milijuna kuna za Klovićeve dvore


slika


Zagreb, 6. ožujka Ministar kulture Božo Biškupić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ravnateljica Galerije Klovićevi dvori Vesna Kusin potpisali su u Ministarstvu kulture ugovor o ovogodišnjem financiranju Galerije u iznosu od osam milijuna i sto tisuća kuna, u čemu podjednako, sa po pedeset posto, sudjeluju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture. Nadam se da ćemo na jesen u Galeriji postaviti izložbu Marca Chagalla, izjavila je ravnateljica, dodavši kako je u pripremi izložba Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti.


Dva igrača s klupe na Festivalu Tribeca


slika


New York, 5. ožujka Film Dva igrača s klupe redatelja i scenarista Dejana Šorka uvršten je u službeni natjecateljski program petog Tribeca Film Festivala, koji će se održati u New Yorku od 25. travnja do 7. svibnja ove godine. Prošle se godine u konkurenciji igranofilmskoga programa natjecalo svega petnaest ostvarenja odabranih među gotovo tisuću i pesto ponuđenih filmova iz cijelog svijeta. To je prvi hrvatski film na Tribeki, a ujedno i prvi cjelovečernji igrani film iz zemalja regije. Festival su 2002. osnovali Robert De Niro, Martin Scorsese i Jane Rosenthal kako bi pridonijeli revitalizaciji donjega Manhattana nakon terorističkih napada i dodatno afirmirali New York kao drugo američko filmsko središte. Već je prvi festival posjetilo sto pedeset tisuća ljudi, da bi na drugom izdanju festivala taj broj narastao na tristo tisuća. Festival je vrlo brzo postao jedan od najuglednijih američkih filmskih festivala.


Novi savjetnici za film


slika


Zagreb, 4. ožujka Ministar kulture Božo Biškupić imenovao je na prijedlog Kulturnoga vijeća za film i kinematografiju umjetničke savjetnike za vrednovanje filmskih scenarija. Za dugometražni igrani film umjetničkim savjetnicima imenovani su redatelj Krsto Papić i predsjednik Društva hrvatskih književnika Stjepan Čuić. Redatelj Zrinko Ogresta imenovan je za kratkometražni i dokumentarni film, a Darko Kreč, predavač na Odsjeku animacije na ALU, za animirani film. Savjetnik za alternativni (eksperimentalni) film filmski je snimatelj Željko Sarić. Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić imenovao je dramaturga Darka Lukića, koji će u ime HRT-a sudjelovati u ocjenjivanju scenarija igranih filmova. Umjetnički savjetnici imenuju se na godinu dana, a njihove se zadaće odnose na samostalno čitanje knjiga snimanja, pisanje recenzija te ocjenjivanje kakvoće scenarija. Recenzije podnose Vijeću uz izdvajanje projekata posebno preporučljivih za realizaciju, a natječaj za sufinanciranje filmske proizvodnje traje do 17. ožujka 2006.


Izabrane predstave 16. Marulićevih dana


slika


Split, 4. ožujka Na sjednici Vijeća Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani prihvaćen je prijedlog izbornice Festivala teatrologinje Sanje Nikčević, koja je za sudjelovanje na 16. Marulićevim danima odabrala deset predstava nastalih po domaćem dramskom tekstu. Po riječima Sanje Nikčević izabrane bi se predstave mogle svesti pod zajednički moto Povratak emociji ili priča koja nas se tiče. U službenoj konkurenciji Festivala, koji će se održati u Splitu od 21. do 28. travnja ove godine, bit će izvedene predstave: Matko Sršen: Cvijeta Zuzorić, Teatar &TD, Zagreb, red. Matko Sršen; Vlatko Perković: Deus Ex Machina, GKM Split, red. Vanča Kljaković; Tena Štivičić: Fragile!, Slovensko mladinsko gledališče, Ljubljana, red. Matjaž Pograjc; Ilija Zovko: Francuzica, HNK u Splitu, red. Vanča Kljaković; Miro Gavran: Kako ubiti predsjednika, Kamerni teatar ‘55, Sarajevo, red. Gradimir Gojer; Nina Mitrović: Komšiluk naglavačke, Bosansko narodno pozorište, Zenica, red. Nina Kleflin; Ivo Brešan: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, HKD Teatar, Rijeka, red. Lary Zappia; Mate Matišić: Sinovi umiru prvi, DK Gavella, Zagreb, red. Božidar Violić; Dubravko Mihanović: Žaba, Teatar &TD, Zagreb, red. Franka Perković.


Suradnja Pulskog i Motovunskog festivala


slika


Zagreb, 3. ožujka Predstavnici pulskoga Festivala igranoga filma i Motovunskoga filmskog festivala održali su u Zagrebu sastanak na kojemu se razgovaralo o koncepcijama tih festivala. Festival igranoga filma u Puli počet će 15. srpnja i trajat će do 22. srpnja, dok će se Motovunski filmski festival održati od 24. do 28. srpnja 2006. Sastanku, održanom na inicijativu Ministarstva kulture, prisustvovali su pomoćnik ministra Srećko Šestan, zatim Rajko Grlić i Ljiljana Radić Kišević, umjetnički ravnatelj i ravnateljica Motovunskog filmskog festivala, te Mladen Lučić i Zlatko Vidačković, ravnatelj i umjetnički ravnatelj Festivala igranoga filma u Puli.


Nagrade »Jutarnjeg lista«


slika


Zagreb, 1. ožujka Knjiga priča U što se zaljubljujemo autora Romana Simića proglašena je najboljim proznim djelom u 2005. godini na dodjeli nagrade »Jutarnjeg lista« u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U najužem krugu bili su još Stanko Andrić, Marinko Koščec, Tomislav Zajec i Zoran Ferić. U kategoriji publicističkog djela godine dobitnik je Nikica Barić, autor knjige Srpska pobuna u Hrvatskoj od 1990. do 1995., a u konkurenciji još su bili Jasna Babić, Mirjana Kasapović, Ranko Matasović i Božidar Novak. Oba su autora od »Jutarnjeg lista« dobila po 50 tisuća kuna.

Vijenac 314

314 - 16. ožujka 2006. | Arhiva

Klikni za povratak